LOV HOBOTNICE
DTD RAK
Hobotnica je mekušac iz razreda glavonožaca. Ima osam krakova s kojima može dostići duljinu do 3m.
Hobotnicu je moguće naći na pjeskovito-kamenitom dnu. U pitanju je svaštojed na čijem se jelovniku nalaze ljuskari, školjke, uginule ribe ali je primijećeno da pribjegava i kanibalizmu u godinama kada je more manje darežljivo.
Mnogima je nepoznata činjenica da hobotnica svoj plijen ubija otrovom koji luče žlezde koja se nalaze kod njenih usta. Iako može da dostigne i preko 1,4 metara u dužinu i 15 kg težine, hobotnica ima brojne neprijatelje protiv kojih se brani prvenstveno svojom fascinantnom mogučnošcu mimikrije kao i mastilom koje ispušta kada se osjeća ugroženom, koje je također toksično.
Također je utvrđeno da je hobotnica veoma inteligentna životinja. Po nekim istraživanjima cak inteligentnija od pasa. Period razmnožavanja ovog glavonošca su proljeće i ljeto.
Nakon što ženka položi između 150.000 – 400.000 jajašaca, konstantno brine o njima braneći ih od grabljivica ali i osiguravajući stalnu cirkulaciju vode oko ikre radi tzv. aerizacije jajašaca.
Cijeli taj postupak tj. briga oko budućeg potomstva toliko iscrpi ženku da obično ugiba nakon što se iz ikre izlegne mlađ, koja početak svog života provede kao plankton, nošen morskim strujama.
Životni vijek hobotnice je relativno kratak tako da rijetko poživi duže od 24 mjeseca. Takvi primjerci su nažalost sve rjeđi jer je kao i većina drugih, jestivih vrsta Jadranskog mora, i hobotnica postala prizor koji sve rjeđe viđamo a posebno tako veliki primjerci.
Zato, ukoliko već ne možete da odolite lovačkom porivu, dajte barem priliku nedoraslim primjercima (od svega par stotina grama) da požive dovoljno dugo i obave svoj reproduktivni ciklus.
Također, ukoliko želite da i sljedećih godina ulovite neku hobotnicu, ne dirajte ženku koja leži na jajima jer je tu već u pitanju pravo silovanje mora. Opravdanja za takvo ponašanje nema a posebno ne logika “Ako je ja ne budem ulovio, neko ce je drugi”.
Hobotnica je važan stanovnik morskog dna gdje živi na stjenovitim obalama i većinu vremena provodi u rupama ili raspuklinama stijena u plitkoj vodi.
Katkad krakovima prenosi kamenje i gradi neku vrstu “utvrde” na morskom dnu. Hobotnica se kreče plivajući ili pužući po dnu na vrhovima krakova, a pri bijegu se kreče unatrag.
Po mogućnosti se povlaci uvijek u isto sklonište. Sklonište se prepoznaje po uredno naslaganom većem i manjem kamenju ispred rupe.
Mužjaka se od ženke razlikuje po nešto većim prianjalkama.
Ako je želiš ulovit najbolje s umjetnim rakom kupljen kod DTD ili iz kucne radinosti
i to na način da ga vučeš na konopu od parangala tako da ti lagano “šeta po dnu”.
Znaci spuštaš se niz kurenat ili lagano veslaš. Brzina, tek toliko da se pokrećeš. Najbolje je u cik zore. Tad se one hrane.
Kupovni rak na sebi ima olovo
Ako vam je ovo skupo može i jeftinije Može se u cina shopu kupiti plastične rakove ,kroz njih provučemo žicu i na kraj stavimo pocinčani lanac 4-5 oka,na raka montiramo još 1-2 velike udice koje ce sigurno zadržati hobotnicu kad se uhvati za raka
Lanac se vuče po dnu i “zveckanjem” dodatno provocira hobotnicu. Umjesto raka može se staviti i noga od kokoši,komad crvene krpe isl. ali raku ne može odoliti.
Kad je uhvatimo najbolje je umočit u slatku vodu, ako ne želimo da nam pravi probleme u brodu, jer ugiba za nekoliko sekundi.
KUCNA RADINOST
