marjan.hr

PLOVI I LOVI

KADA I KAKO LOVITI SALPE

LOV SALPE

Malo je ribolovaca koji ciljano love salpu. Naravno, privredni ribolovci imaju svoje pošte i ribolov salpe zahtjeva specifican pristup i tehniku koja je donekle drugačija od uobičajenih tehnika. Cak i oni što su se uspjeli privici na rad sa štapom rolom, salpu doživljavaju kao nedostižan ulov što je, naravno, zabluda.
Uz malo truda i ispravnu montažu na dobro odabranom mjestu salpe se mogu sasvim lijepo loviti.
Osobna karta Salpa (Sarpa salpa, Linnaeus,) je riba iz obitelji Sparidae.
Naraste do 51 centimetar duljine, a bude teška do tri kilograma, što su, naravno, rekordne dimenzije. Prosječna lovna težina se ipak kreće oko0,15 kg. Salpa ima izduljeno ovalno, tek malo bočno stisnuto tijelo.
Peraje su osrednje razvijene, no unatoč tome može u trenu razviti iznenađujuće eksplozivnu brzinu. Ima malu, donekle zatupastu glavu s malim ustima i zubalom prilagođenim cupkanju algi s kamenja. Čitavo joj je tijelo pokriveno sitnom krljušti, a bočna linija koja se proteže gornjom polovicom tijela, izbočena je i vidljiva cijelom dužinom.
Po leđima je modrikasto siva do maslinasto zelena sa srebrnastim premazom prema potpuno srebrnom trbuhu. Duž tijela se pružaju jasne zlatnožute prugice po kojima je i dobila jedan od skladnih narodnih naziva zlatopružica. Ostali, manje poznati nazivi za ovu ribu su batej, dricula i bandarda.
Salpa je prisutna na cijeloj našoj obali od najplićih plićaka do nekih tridesetak metar dubine. Preferira algama obraslo kamenito dno uz mirne i tihe obale. Najbrojnija je na vanjskoj strani kornatskog otočja, uz zapadnu obalu Istre, te u S viškom, mljetskom i lastovskom akvatoriju.
Najveći se primjerci oduvijek love baš oko Visa i Lastova. Kao izrazito društvena riba, salpa formira velika jata koja su najveća u njenom juvenilarnom stadiju.
Kako ribe odrastaju, tako se jata postepeno smanjuju pa su kapitalni primjerci najčešće samotari. Dok su u jatu, redovito imaju ribu predvodnicu koja uspijeva sinkronizirati pokrete cijeloga jata što posebno dolazi do izražaja u trenucima bijega.
Salpa je dvospolac što znaci da prvi dio života provodi kao mužjak, a kasnije se transformira u ženku. Mrijesti se krajem ljeta. Prehranom vezana uz dno, salpa pripada životnoj zajednici bentosa.
Dok se u prehrani mladih primjeraka još i mogu naći sitni beskralježnjaci, odrasle se salpe hrane isključivo biljnom hranom. Posebno su im ukusne alge koje se za oseke osuše na suncu. Dolaskom plime, salpe prilaze kraju zalazeći i u najpliće pličine u potrazi za sparušenim algama.
Salpa se može loviti tijekom cijele godine, no najuspješnije, kao uostalom i većina sparida, tijekom toplijeg dijela godine i to uspješnije danju nego noću. U privrednom ribolovu, najviše se salpi ulovi ludrom i vršama salparama, dok se u sportskom ribolovu love podvodnom puškom, ostima pod sviću Mladi se primjerci daju uloviti i na mesne ješke Salpe su biljojeda
Salpe se udicom u principu mogu loviti na tri načina. To su
Ribolov plovkom,
Ribolov propadanjem i
Ribolov kančanicom. Posljednji naćin, unatoć kvalitetnoj pripremi najčešće donosi i najlošije rezultate. Naravno, takvim se sistemom uspješno lovi vecina riba, no salpe ulovljene na takav najčešće se broje na prste jedne ruke, i to ne uvijek.
Znatno je ućinkovitiji ribolov plovkom i AVOLO. Za ribolov plovkom nam je potreban predvez u kome su prame duge od 15 do 25 centimetara. Zogulin se postavlja na udaljenosti od oko 40 centimetara od spoja prama, a ispod njega niz saćmastih olovnica, težinom prilagođenih plovku.
Najpraktičnijim plovkom se pokazao mrkvasti waggler kojim se s lakoćom može dobaciti na željenu daljinu pri čemu se količina olovnica može svesti na minimum. Waggler bi trebao biti klizni tako da nam ostavlja mogućnost izbora dubine.
Avolo ( bez olova)
Za ribolov propadanjem, predvez se formira na način identičan ribolovu plovkom s tim da se rabi znatno manje otežanje, zavisno od kurenta, do dva grama olova. Kod ovog načina ribolova se sistem izbacuje ulovnu zonu održavajući strunu što je moguće napetijom, pri će mu treba kontrirati na svako napinjanje strune.
Ovakav je način primjenjiv na obalama na kojima je dubina preko dva metra zbog čega sistem može tonuti polako simulirajući prirodno propadanje hrane u dublji dio mora. Naravno da je ribolov salpi ovakvim načinom izvediv jedino ako su salpe prisutne na terenu jer je smisao ribolova propadanjem u tome da ješka propada kroz jato.
Ribolov plovkom
zadovoljeni su manje-više isti uvjeti, s tim da se plovkom može loviti i u plićem moru pri čemu ješka lebdi uvijek na istoj dubini, koju smo pomoću kliznog graničnog čvorića prethodno odredili. Ukoliko se salpe nalaze u samoj plićini, možemo ih pokušati loviti bez ikakvog opterećenja, samo bogato naješkanim udicama na nešto duljim pramama.
Naravno da cemo u ovakvom ribolovu riskirati gubitak predveza, ali se to u ovom slučaju može smatrati folklornim obicajem.
Ribolov plovkom pretpostavlja upotrebu štapa i role, pri čemu bi štap trebao biti dug minimalno tri metra, progresivne vršne akcije. Dobrim izborom se može pokazati kakav match ili lakši feder dok bi rola trebala biti brza i to prvenstveno zbog dinamike ribolova. Ribolov a volo se može izvoditi, kao i ribolov plovkom, uz pomoć štapa i role, ali i iz ruke, s tim da ce domet u tom slučaju biti znatno kraci.
Na oba se opisana načina može loviti s obale, ali i iz plovila s tim da se tada sistemi zabacuju prema obali u zonu litoralnih prijelaza u kojoj se zadržavaju jata salpi. Brumanje u takvom ribolovu može znatno doprinijeti konacnim rezultatima.
Brum
bi trebao biti u skladu s prehrambenim navikama ovih riba pa bi temeljni sastojci trebali biti biljnog porijekla.
Stari kruh pomiješan s algama i pijeskom sa žala više je nego učinkovit. Za ješku je najbolje koristiti kakvu pasturu na krušno-sirnoj bazi s tim da treba biti oprezan s mirisnim komponentama. Sirevi koji intenzivno mirišu mogu odbiti ribu. Dobar je izbor jedan trokutić Zdenka-sira na četvrtinu bijelog kruha.
Nakon što se smjesa jednoliko umijesi, udice se ješkaju tako da budu plosnato pokrivene. Ako koristite samo kruh, tada ješka mora imati formu pahulje. Salpa ce ponuđenu ješku silovito napasti i bez ikakvog zadržavanja s punim ustima odjuriti. Stoga kočnica na roli mora biti dobro podešena kako bi fini pribor izdržao taj prvi udarac, pogotovo ako su u pitanju veći primjerci.
Zakvačena ce salpa siloviti juriti dok je ne zaustavite, a u privlačenju ce stalno šijati i bjesomučno udarati tako da je oprara neophodan dio opreme.
Odmah je očistite
Ulovljenu je salpu najpraktičnije odmah očistiti. Naime, kao i kod svih izrazitih biljojeda, nakon ugibanja dolazi do ubrzanog raspadanja sadržaja crijeva pa meso uz trbušnu šupljinu ubrzo poprima karakteristično gorkast okus.
Jednako tako prilikom čišćenja treba odstraniti crnu pokožicu s unutrašnje strane trbušne duplje koja tijekom pripreme može zagorćiti okolno tkivo, baš kao i žuč kod toplokrvnih životinja. Salpa ima konzistentno i vrlo ukusno meso. Kosti su krupne i pravilno raspoređene tako da je kod znalaca vrlo tražena.
Neupućene odbija veličina trbušne duplje, no to je, kako smo već naglasili, u uskoj vezi s biljojednim prehrambenim navikama.
Salpu možemo spremati na gotovo sve poznate načine, no najukusnija je pečena na gradelama pa zalivena maslinovim uljem i nezaobilaznim domaćim vinom.
Stoga požurite, pripremite predveze i u potragu za kapitalnom zlatopružicom.
DOBAR LOV I DOBAR TEK

Ažurirano 10. siječnja 2015 — 13:14

Autor

marjan

Sportsko Nauticka Ribolovna Udruga Marjan Split je neprofitabilna udruga građana udruženih sa ciljem promicanja nautike i ribolova, kroz sport i rekreaciju. Osnovana 30.10.1980g. kao društvo tj.S.N.R.D.Marjan. Upis u Hrvatski registar je izvršen dana 18 rujna 1998g. pod registarskim brojem 17000328.
S.N.R.U. Marjan © 2015 Frontier Theme