PARANGAL

  • preuzeto s http://bsm.gamer.hr/labrax  
  •  Osobno lovim s nekoliko konstrukcija za razlicite namjene. Imam jedan "univerzalan" parangal, koji lovi sve, od perge i fratra, preko podlanice, kantara, tabinja i arbuna pa sve do zubaca i ugora i sto ti ja sve znam.. Ima 100 udica (kad ga slozim; a to posli padne na 90 ili cak manje zbog zapinjanja itd.) mustadovih parangalki (aberdeen) broj 11 i to prokromskih. One obicne (pocincane valjda..) mi brzo zaruzinaju pa kupujem prokromske, ali ne postoje zakrivljene prokromske pa ravne obavezno klijestima zakrivim jer tako dosta bolje love. Vezem ih klasicnim cvorom na najlonske pioke promjera 0,50-0,60 mm (ovo zadnje najprije).
  • Pioke (prame) su mi duge 1 metar ili nesto krace (nikad ne mjerim nego radim onako odoka) i rasporedjene su mi u razmacima od nekih 4-5 m na osnovu koja je od konopa za parangal debljine 1,5-    parangala omca koju provucem kroz alku za vezivanje na olovu a onda cijelo olovo kroz omcu. Prejednostavno, a nemoras se brinuti da ti kopca (gambet npr.) zaruzina ili se otkaci kod zapinjanja za stijene (tako sam jednom popusio manje sidro..). Ovaj parangal najvise jeskam lignjom.
  •  Lovio sam dosta patagonijskom i jos nekima iz leda ali nema do nase jadranske lignje koju si ulovio par sati prije bacanja (polaganja, hehe) parangala. Puno bolje lovi. Nebrojeno puno puta sam se u to uvjerio. Osim lignje, ponekad ga jeskam srdelom, ili friskom ili onom koja je bila par dana u ledu a nikad usoljenom. Obicno jednu srdelu rezem na 3 jeske.
  • Dobra kombinacija je kad ovakav parangal najeskate i sa srdelom i sa lignjom, dakle svaka druga udica je lignja, odnosno srdela. Iako ovaj parangal lovi sve, najcesca lovina su kantari, kanjci, arbuni, pagari, skrpine, ugori, pokoji fratar, sarag, podlanica i pic, a dogodi se i zubonja, kao i hobotnica. Bacam ga na terenima najcesce izmedju 20 i 40 metara dubine, bilo na brakovima, bilo uz otoke itd.
  • Gledam da je dno kamenito i mijesano, jer me landovina ne zanima, a i nikad ne bacam parangal ciljano za arbune na pijesak. Obicno ga topim (drzim u moru) oko 2 sata prije neg ga idem vadit, mada ako ga jeskate sa friskom lignjom moze stajati i dulje. Parangalima lovim samo danju, jer mi se neda zajebavati s ugorima koji se ulove nocu, a obicno ih je mali miljun i uglavnom su "špigeti" (mali oko 40 dag).
  • Sljedeci parangal je najlonski, tj. osnova mu je od najlona debljine 0,90 mm na kojoj su svakih 5-6 metara na metar dugim piokama od najlona 0,70 mm vezane mustadove prokromske parangalke broj 9 (50 komada). Ovaj parangal mi sluzi za lov podlanica u kraju (jednom sam zubonju od 2,5 kg ulovio s njim na 4 m dubine na poziciji za podlanice) ili za zubace i pagare na njihovim standardnim pozicijama, a dogodi se i veliki ugor. Jeskam ih sa srdelom, i to jednu srdelu rezem na 2 jeske.
  •  Ako se ima dosta srdela, dobro ju je i cijelu jeskati na udicu (jednom sam tako ulovio gofa od 6 kg, zagrizao je u padu parangala i smrsio 10ak udica). S ovim parangalom uglavnom lovim nabrojane vrste i velikog kantara, a sve ribe su uglavnom vece od 70-80 dag, najcesce kilasice (pagar i orada) ili vece (zub i ugor). Kad ulovim ugora manjeg od 1,5-2 kg redovito ga pustam nazad, a pustao sam i vece.. nek naraste, pa da vidis brudeta :) Imam i jednu konstrukciju slicnu ovoj prethodnoj, razlika je jedino u tome sto je osnova od parangalskog konopa 1,5-2 mm. S njime radim uglavnom dublje od 20 m, kao kad lovim s prethodnim parangalom zubace, pagre, velike kantare i ugore.
  • Radi se o tome da je s najlonskim parangalima (najlonska osnova) tesko raditi na vecim dubinama jer najlon lako proklizava kroz prste, a pogotovo kad pri dizanju svaku srdelu (jeskam ga samo srdelom) koja nije pojedena skidate pa zamastite prste. Eto, to bi bilo to sto se tice mojih konstrukcija. Svako ima svoju konstrukciju, ovisno o preferencijama itd. Tako npr. postoje jos teski parangali za landovinu, skroz lagani parangali za arbunice i ostalu sitnjariju, parangali za lov zivom jeskom itd.
  •  Sto se tice ovih potonjih, na nekim terenima bacaju parangale najeskane zivim gavunima, sparima ili ciplicima za brancine, u Neretvanskom kanalu na zivog cipla love velike lice, brancine i zubace, negdje bacaju parangale na zive sarunice itd. Ako na terenu di ga bacate ima korenta, parangal je potrebno bacati (vozeci) niz korenat jer ce se u suprotnom napraviti "drob" pa ce vecina udica pasti na isto misto a i najcesce se zamrsi. Naravno, ako je korenat jak, nije uputno na takvom mjestu bacati parangal jer ga korenat "zabije" u skrape i onda se s njim mozete oprostiti. Prilikom bacanja parangala, dobro ga (konop, osnovu) je malo namociti da se ne mrsi.
  • Kada parangal dizete s dna koje je kosina, parangal uvjek vadite s vanjske, dublje strane kosine, tj. ako dodje do vucenja i suljanja parangala po dnu, neka se uvjek vuce prema dubini jer tako uglavnom nece zapinjati. Ako zapne, potrebno je uvijek s brodom doci iznad mjesta na kojem je zapelo. Najgora mi je situacija kad dodjem iznad mjesta na kojem je zapelo kad pokusam oditi, parangal se samo provlaci ispod skrape za koju je zapeo, "prodiva" se, tj. kako osnova prolazi ispod skrape tako pioke jedna po jedna zapinju o skrapu i pucaju..
  • Znalo mi se dogoditi da tako puknem 10ak pioka i onda osnova zadije do kraja i parangal pukne.. onda trci na drugi kavecal spasit ostatak parangala.. Ili kad mi parangal jako zadije a doli "cujem" veliku ribu.. Parangale rijetko bacam na dubine izmedju 10 i 20 metara, jer je na vecini terena na kojima se krecem u tom rasponu dno gotovo u cijelosti prekriveno gustom posidonijom u koju upadnu udice s jeskom i riba ih ne primjecuje. Ili bacam u plitko za podlanice, ili dublje od 20 metara za ostalu ribu.
  •  Međutim, od nekih sam cuo kako su upravo u tom rasponu (10-20 m) ulovili najvise i najbolje ribe.. tako da, ko ce ga znati.. Nemojte korisititi premale udice za parangale, kao na nekim parangalima koji se prodaju po ribomaterijalima. Bugvice, cincelice, arbunici i skartoci (vucici), crneji (ha ha) nisu ribe od parangala.. To je hrana zubacima, ugorima, gofovima, kirnjama..            
  • Mirno more!  
Parangali se djele na:
  • stojeci
  • plivajuci
  • pridneni i
  • plutajuci

Jedan od nacina vezivanja pjoka na trainu,konop ili najlon.


DRUGI NACIN VEZIVANJA PJOKA NA TRAINU (parangal)

Na drugu stranu pjoka napravi se jedan čvor

zatim se to zategne i višak odreže vidi sliku

Na osnovu pjok se veže s novom omčom

vidi sliku

čvor se zategne što čvršče


zatim se napravi još jedan s desne strane i dobro se stegne

Zatim napravimo još jedan s ljeve strane

Ovakvi čvorovi su uglavnom dobro drže kad se pjok

veže na trainu a ako želimo na najlon trebamo još napravit

poneki čvor.

OSNOVA Traina (konop) 2mm

                  Najlon  od 1mm

                 Pjok od 50,60mm


PALAMITO PARANGAL



Ako ste mislili da je u svijetu parangala sve napravljeno, varate se. Ovaj najnoviji proizvod i izum talijanskih ribara oduševit ce sve ljubitelje parangala svojom jednostavnošcu, brzinom i prakticnošcu rukovanja! Svi koji su barem jednom koristili parangal znaju koliko efikasan on može biti. Narocito kada uvjeti na moru nisu baš idealni. A u ribolovu je obicno baš tako. U životu su jednostavne stvari najcešce i najprakticnije, što nam dokazuje i ovaj patentirani nacin konstrukcije parangala gdje je mogucnost zaplitanja najlona svedena na minimum, a brzina i jednostavnost rukovanja ne mogu se ni usporediti s obicnim parangalima.Radi se o kolutu koji se montira na rub broda paralelno s površinom vode. Na njegovoj gornjoj strani nalaze se kolutovi s pretincima u koje se odlažu udice i ješka. Na kolutu se nalazi i kocnica kojom možemo regulirati brzinu odmatanja koluta prilikom polaganja parangala, a nepovratni mehanizam smješten na dnu koluta sprecava nekontrolirano odmatanje najlona prilikom namatanja koluta pomocu rucice montirane na vrhu. Kada pocnemo s odmatanjem parangala vadimo udice iz vanjskog ruba koluta sve dok ne dodemo do kraja, a tada vadimo taj vanjski kolut i nastavljamo sa sljedecim. Princip je isti i prilikom namatanja. Udice se pocinju slagati u pretince unutarnjeg koluta sve dok se on ne popuni, zatim stavljamo sljedeci kolut koji ujedno ucvršcuje predveze, i tako sve do vanjskog ruba koluta. Parangal od 100 udica moguce je spustiti u more za 10-ak minuta, a nešto malo više potrebno nam je za vadenje. Narocito je prakticna mogucnost namatanje dva parangala od 50 udica na kolut sa 100 pretinaca ili dva parangala od po 30 udica na kolut sa 60 pretinaca.Proizvodac nam nudi gotove modele od 100, 90, 60, 50 i 30 kvalitetnih Mustad udica iz serije 2315 DT. Standardna osnovna linija na svim parangalima je debljine 0,70 mm, debljine predveza su 0,35 mm, duljine 1,6 m s razmakom izmedu predveza od 4,5 m. Parangal sa 50 udica, predviden za lov zubataca, ima debljinu osnovne linije od 1,00 mm, predveza 0,50 mm, duljine 1,6 m s udicama Mustad 2315 DT velicine 10. Moguce je naruciti parangale s debljinom osnovne linije od 0,20 do 1,00 mm, te velicinom udica 10 do 15. A oni ribici koji i sa time nisu zadovoljni imaju mogucnost kupnje praznih kolutova na koje ce namotati vlastitu ¨ubojitu¨ kombinaciju!  

PLIVAJUCI PARANGAL





VISECI PARANGAL


U zadnjih nekoliko godina pravu se ovakvi parangali koji su više uncikovitiji od oni klasicni kod ovih parangala udice ne leže na dnu,pa manje zapinju a s druge strane ribe vide mamac pa postoji veca mogucnost lova

 

PLUTAJUCI PARANGAL


Ovakvi parangali su se pokazali veoma dobri za lov mola (oslica).Znaci na konop debljine 2mm vezujemo prame(pjoke)visine 1,5m debljina najlona 60mm na vrh stavljamo udice po volji od 4-10 velicina 10cm ispod udica postavimo pluto može poslužit i cepovi vinski boca.Na udice se postavljaju cijeli incuni ili papaline,a može i srdela na 3 komada.Inace ovi parangali se bacaju navecer,a dižu ujutro.