marjan.hr

PLOVI I LOVI

Jednim bulentinom na Arbune i Lignje!

Preneseno s Dubrovnik Press

Piše Šime Duvančić

S primicanjem jeseni obali i plićim podmorskim uzvisinama primiču se arbun i lignja. Arbun će se tu ostati do Božića, ponegdje čak i do veljače, dok će se lignja  blizu obale zadržati puno dulje i na većim područjima, uključujući i ona uska na kojima će boraviti arbun. Prilika je to za kod nas malo poznat, ali često veoma izdašan, a nadasve zanimljiv istovremeni lov arbuna i lignje!

 

Tijekom jesensko-zimskog perioda arbun se u velikim jatima zadržava nad pjeskovitim, ljušturastim i koraljnim dnima, posebice onim prošaranim oazama trave. Posebno se rado zadržavaju na obroncima plićih uzvisina, a kraj kopna uz rubove malih uvala čije dubine naglo poniru. Sitniji su i na dubinama manjim od 10 metara, dok najkrupniji, uglavnom samci i parovi, radije borave nad dnima od preko 30 metara pod površinom.

 

Udicom se arbun može loviti cijeli dan iako se najintenzivnije hrani ujutro i uveče. Najmanje je za ishranu raspoložen pri spuštanju mora, osobito pri nagloj i velikoj oseci.

Bez obzira na kojoj vrsti dna boravio, arbun se hrani tražeći crviće i račiće na i u njemu. Zbog toga mu se kao mamac mogu ponuditi svi pripadnici tih skupina, ali će veoma rado posegnuti i za drugim mamcima, primjerice mesom bilo koje školjke. Prednost treba dati mamcu crvenih nijansi jer je dokazano da arbun upravo takve preferira.

 

Osim vrstom mamca na rezultate ulova arbuna može se znatno utjecati i konstrukcijom završnjaka bulentina. Kad se lovi  na poznatoj poziciji iz usidrenog plovila, a arbun dobro radi, najprikladniji je završnjak tipa „očenaš“ s maksimalnim brojem, tri kratka priveza, pjoka. Kad, pak, slabije uzima mamca, bolje je koristiti pribor s dva tanja i znatno duža priveza. No, bez obzira kako bio konstruiram, spojeve završnjaka trebaju biti vrlo pokretni- izvedeni pomoću prikladne vrtilice.

 

Završnjak je najbolje izraditi od što manje uočljive strune, od bezbojnog klasičnog najlona ili, još bolje, od suvremene FC, fluorougljične strune, također bezbojne. Osnovnu strunu je, pak, najbolje je izraditi od slabo istezljivog najlona ili PE, suvremene višenitke. Tako će se osjetiti svaki dodir ribe i najbrže davati kontra. Za lov „preko prsta“, osnovna struna pribora mora biti od malo debljeg ali mekanog najlona 0,40 do 0,50 mm.

Završnjak treba biti izrađen od 0,10 do 0,15 mm tanjeg najlona. Čine dva ili tri priveza dužine 20 do 50 cm, međusobno i od olovnice razmaknuta 30 do 50 cm. Olovnica treba biti što lakša, najčešće je dovoljna ona teška 5 do 20 grama.

Pribor se može izraditi od još tanje strune ako se lovi sa štapom i rolom. Osnovna struna ne treba  biti deblja od 0,20 mm, a može i samo 0,04 mm ako je PE višenitna, dok ne završnjak najbolje izraditi od strune promjera 0,20- 0,25 mm.
Kako se u ovo doba godine česti love krupni arbuni, udice na krajevima priveza mogu biti širine luka 9 do 12 mm, ali ako plijen spada, moraju se koristiti manje. One mogu biti oblika „Aberdeen“, „Crystal“ ili „Limerick“.

Da bi se s arbunima lovile i lignje, završnjak treba malo drukčije izraditi, na način prikazan crtežom. Najbolje je gornji privez s udicom zamijeniti onim na čijem je kraju plivajući lignjarić.

Taj privez mora biti znatno kraći, najbolje dužine 5 do 10 cm. A da bi se po potrebi mogao postaviti i znatno dalje od olovnice, kad je jato lignji poviše dna, privez s lignjarićem je najbolje na predvez završnjaka postaviti pomoću specijalne spojnicu koja izgleda poput skoro stisnute šake i lako se postavlja i skida.

Dok se ne utvrdi koliko su lignje daleko od dna, umjesto olovnice na kraj pribora je dobro postaviti peškafondo, najbolje bijelo – crveni. Ako se lignje ne bacaju na njega, može se zamijeniti olovnicom, najbolje crvene boje jer ona privlači pozornost arbuna.

Što se tiče štapa, koristiti se može kratki jednodijelni od samo170 cm, srednji dvodijelni ili teleskopski, ali i svih 450 cm dugi teleskopski, ovisno o veličini plovila s kojeg se lovi, afinitetu i sposobnosti ribolovca. Štap treba biti lagan, težine bacanja 20, najviše 50 g, brz i s vrlo osjetljivim vrhom. Samo kad se lovi osnovnom strunom od višenitke bolje je koristiti malo sporiji, štap akcije B.

Neovisno o dužini štapa, rola na njemu može biti i nešto sporije, prijenosnog odnosa 4,0 ili tek 3,8: 1. Važno je da rola ima preciznu i fino podesivu te sigurnu kočnicu.
Ne žuriti s izvlačenjem

Opisanim priborom lovi se iz plovila, između ostalog što arbun, posebice krupnije nije lako dohvatljiv s obale. Najbolje je loviti na dobro poznatim terenima iz usidrenog. Ukoliko su na dnu ispod plovila, čim olovnica dotakne dno, a često i dok propada, uslijedit će snažan udarac arbuna na koji se može odgovoriti kratkom kontrom i izvlačenjem bez taktiziranja.

Međutim, puno bolje je poslije kontre čekati. Zakačena će se riba ubrzo primiriti i dati priliku i drugim iz plova da zagrizu na slobodnu udice, ali i lignji da napadne lignjarič, ako je u blizini.

Ako i poslije čekanja od nekoliko minuta nema napada arbuna na mamce ili se on manefestira  kao dodir, pokušati treba s dužim privezima ili  promijeniti mjesta lova. Kada se koriste dugi privezi, na dno ne treba spustiti samo olovnicu nego cijeli završnjak, kao parangal.

Dok se ne pronađe pozicija gdje se arbun dobro lovi, najbolje je loviti iz pokretnog plovila. Isto vrijedi i kad se lovi na većem ravnom području. Povilo je najbolje prepustiti vjetru ili morskoj struju. Tako će se pretražiti veći teren i naći plov arbuna. Tijekom takvog lova olovnica mora stalno dodirivati dno, ali struna uvijek treba biti zategnuta kako bi se osjetio svaki ugriz arbuna. Kad se postigner prvi ulov, treba se vratiti nazad, spustiti sidro i nastaviti loviti iz usidrenog plovila.

Tijekom lova povremeno treba skosavati tako da olovnica ili peškafondo udaraju o dno, ne samo zbog primamljivanja liganja nego i arbuna. Naime, arbun je radoznala riba koja će doplivati vidjeti što podiže oblačiće mulja ili lupka po tvrdom dnu.

Prije pospremanja u čuvaricu lovinu treba izmjeriti. Arbune kraće od 15 cm mora se vratiti u more. Iako je zakon to ne nalaže, svaki bi pravi sportski ribolovac u more trebao vratiti i lignju kraću od 10-ak centimetara da bi je za nekoliko tjedana mogao loviti kao duplo dužu.

 

Ažurirano 22. studenoga 2016 — 21:55

Autor

marjan

Sportsko Nauticka Ribolovna Udruga Marjan Split je neprofitabilna udruga građana udruženih sa ciljem promicanja nautike i ribolova, kroz sport i rekreaciju. Osnovana 30.10.1980g. kao društvo tj.S.N.R.D.Marjan. Upis u Hrvatski registar je izvršen dana 18 rujna 1998g. pod registarskim brojem 17000328.
S.N.R.U. Marjan © 2015 Frontier Theme