marjan.hr

PLOVI I LOVI

KAKO SAČUVATI ŽIVE MAMCE

Preneseno s Dubrovnik Press Portal

PIŠE: 

Još nije, a vjerojatno da nikada i neće biti, napravljena varalica učinkovitija od živog mamca. Zato je lov i, osobito, čuvanje živim do nadijevanja ribice ili glavonošca veoma važan dio ribolova pendulom (potezcem), teškim ometcem i bulentinom (spustcem) te „driftingom“-puštanjem mamca u struju mora.
Ribe i glavonošce mamce duže je vrijeme u životu moguće održati samo ako su smješteni u njenom prirodnom okruženju, morskoj vodi. To se može uraditi na dva načina. Prvi je već pomalo zaboravljen jer je povezan s brojnim problemima, a to je čuvanje u šupljikavim posudama koje se potežu za plovilom. To je rješenje posve dobro za čuvanje glavonožaca, sipe i lignje.

Drugo, bolje rješenje je čuvarica smještena na plovilo iz koga se lovi. To može biti kakva posuda privremeno montirana na plovilo ili u njega trajno ugrađena.

zivimam4Kao dobro privremeno rješenje poslužiti može i plastična četvrtasta kanta zapremine barem 50 litara. U njoj se na životu se dugo može održati više glavonožaca i ribica, osobito ako se povremeno dio  zamijeni svježim morem. Cipoli i skuše u takvoj čuvarici iznimno dugo mogu ostati vitalni jer dobro podnose skok temperature i pad koncentracije kisika.
Iglica, kod nas najcjenjeniji živi mamac, međutim, za život treba bolje uvjete. Zato je nju do mamčenja najbolje čuvati u posudama sa stalnim protokom svježeg mora ili u posudama u koje pumpice stalno ubrizgavaju svježi zrak. Osim niže temperature vode, određene koncentracije kisika, ali i soli, u vodi, iglice za život trebaju i određene dimenzije životnog prostora. Naime, utvrđeno je da iglice za dug život u zarobljeništvu trebaju prostor od minimalnih 50 cm, uz dubinu mora od desetak centimetara. Te dimenzije moraju biti i veće ako se zajedno čuva više iglica. Osim toga, prostor mora imati i zaobljene kutove, jer iglica stalno pliva i može se ozlijediti ako su kutovi oštri.

 

Ako se i ne ozlijedi, iglica u takvoj posudi pliva sa stalno savijenom glavom, pa taj položaj zna zadržati i poslije postavljanja na pribor, što dovodi do njenog „šijavanja“ ili rotiranja, čime više plaši nego mami grabljivice.
zivimam1Osim što veće površine, dno bazena za čuvanje živih mamaca treba biti i ravno, bez brazda, ispupčenja od ispusta i ulijeva vode, cijevi i sličnih stvari, jer se na njih mamci, posebice lignja lako zaglavi i brzo ugiba. Kod bazena s dotokom vode veoma je važno regulirati njegovu jačinu kako ne bi bio prejak jer bi mogao spriječiti plivanje mamca. Uz sve to, poželjno je da jedan dio bazena bude u sjeni, gdje se mamci osjećaju sigurnije nego na dobro obasjanom dijelu.

Brojni morski crvi su izvanredni mamci, osobito živi jer takvi ribe provociraju i pokretima. Dobro podnose mamčenje, ne baš osobito dobro vrućinu, a najlošije boravak na suhom. Zato, da bi se mamčili živi, do upotrebe ih treba čuvati na poseban način. Na životu i u dobroj kondiciji ih je moguće održati i vrlo dugo, ovisno o načinu čuvanja.

 

VAŽNO JE DA JE VLAŽNO

 

Svi crvi će u zarobljeništvu najduže živjeti ako se čuvaju u posudi s morskom vodom koju cirkulira zračna pumpa. Takve se pumpe, s baterijskim napajanjem, mogu nabaviti u prodavaonicama ribičke, ali i opreme za kućne ljubimce. Velike i crva pjeskulja obvezno ,a ostale je najbolje smjestiti pojedinačno u šupljikave kutijice, osobito ako se više vrsta čuvaju skupa. Tako se onemogućuje  napad jednoga na drugog.
Dan ili dva crvi će preživjeti u vlažnom pijesku na dnu kakve posude, a nekoliko dana ako je u posudi umjesto pijeska čista morska voda. Još duže će poživjeti, do mjesec dana, u tankom sloju pijeska prekrivenom s morskom vodom malo poviše njega. More treba mijenjati, idealno bi bilo svakih dva do tri dana. Pritom treba paziti da nova morska voda ima istu temperaturu kao i ona u posudi, a kako bi se izbjegao temperaturni šok koji bi mogao usmrtiti crve. Također, treba paziti da se oni ne dodiruju prstima. Prije zamjene vodu treba kružnim pokretima ruke pokrenuti da bi se vidjelo ima li u njoj uginulih crva, koje treba ukloniti.

img465 Crv pjeskulj
Nešto kraće crvi se na životu mogu održati u „postelji“ od jutene vreće. Na dno posude se položi komad vreće, na nju nekoliko crva koji se potom pokriju drugim komadom vreće i sve tako dok se ne smjeste svi crvi. Na kraju se sve pokrije čistom morskom vodom. Crvi se ne smiju dodirivati, a među njima ne smije biti veliki crv. „Postelja“ može biti i od snopa novinskog papira, što lošijeg kvaliteta to bolje. No, u njoj će crvi kraće živjeti, baš kao i u kakvoj kutiji u kojoj su smotuljci vlažnog papira ili kartona, najbolje od iskidane kutije za držanje jaja.

 

AMBALAŽA JE BITNA

DSC01489 Korejski crv

Vrlo kvalitetno obitavalište crva, osim pjeskulja, pravi se od komadića crvotočnog drveta, najbolje pribavljenog u naplavinama. Dobro nakvašeno i u kakvoj posudi takvo će stanište puno duže od novinskog papira biti ugodan dom crvima.

F20375Nekoliko dana crvi mogu poživjeti i u vlažnoj „postelji“ od lišća tamarisa ili algi.
Iako ima crva koji će podnijeti i temperature više od 30 stupnjeva Celzijevih, najbolje ih je čuvati na nižim temperaturama, a to se može postići ako ih se drži na mjestu dobro zaklonjenim od sunca, a dobrom cirkulacijom zraka, najbolje na najnižoj polici hladnjaka.
Na dužinu života crva u zarobljeništvu utjecaj ima i posuda u kojoj se drže. Naime, ona nikako ne smije biti od pocinčanog lima jer cink u dodiru sa slanom vodom uzrokuje kemijsku reakciju koja brzo ubija crve. Najbolje je koristiti plastične posude, posebice one od pjenaste plastike ili od stiropora i okipora.

Ažurirano 18. rujna 2016 — 13:57

Autor

marjan

Sportsko Nauticka Ribolovna Udruga Marjan Split je neprofitabilna udruga građana udruženih sa ciljem promicanja nautike i ribolova, kroz sport i rekreaciju. Osnovana 30.10.1980g. kao društvo tj.S.N.R.D.Marjan. Upis u Hrvatski registar je izvršen dana 18 rujna 1998g. pod registarskim brojem 17000328.
S.N.R.U. Marjan © 2015 Frontier Theme