Pravilniku o brodicama propisuje da brodica mora imati sidreni lanac ili uže duljine od 25 do 100 metara.
Vlasnik brodice mora sam odluciti što mu je najprihvatljivije.Za manje brodice cesto se koristi sidreni konop jer je lagan i jeftin. Ako na brodici nema sidrenog vitla i lancanika, tada je njegovo slaganje i odlaganje puno lakše od lanca. Danas su sinteticki konopi skoro u potpunosti istisnuli one od prirodnih materijala.
Za vece brodice s ugradenim sidrenim vitlom koristi se cešce sidreni lanac. Zbog svoje težine oblikuje krivulju koja apsorbira opterecanja u lošim vremenskim uvjetima.
Za istu snagu držanja može biti dvostruko kraci od konopa. Mana mu je mala elasticnost pa treba izbjegavati situacije kada bi se zbog utjecaja vjetra lanac potpuno zategnuo. To se rješava umetanjem komada konopa koji ima puno vecu elasticnost.
Nedostaci lanca su njegova masa (na brodici), cijena i potreba za vitlom. Treba voditi racuna o cinjenici da svaki lanac hrda, pa i onaj nehrdajuci. Mrlje od hrde se mogu prenijeti na landanik i palubu. Dodatna masa na pramcu brodice (lanac, vitlo) može cak utjecati i na karakteristike brodice. Lanci za sidrenje se najcešce izraduju iz nehrdajuceg celika ili obicnog celika koji se poslije toplo galvanizira (pocincava).
Za ispravan rad sidrenog vitla važno je da su karike lanca po mogucnosti jednake (kalibrirane). Najcešci standard koji se javlja kod sidrenog lanca za brodice je DIN 766. Kod kupovine upitajte prodavaca je li lanac izraden i ispitan u skladu s ovim standardom jer se na tržistu nude svakojaki lanci.
Dobar kompromis se našao u kombinaciji lanca i konopa. Manji se komad lanca postavlja uz sidro, a preostali veci dio je konop. Sinteticko uže, zbog vece elasticnosti, može svojim rastezanjem umanjiti vršna opterecenja na sidro i brodicu. U razgovoru se cesto cuje da duljina dijela lanca u metrima treba biti jednaka duljini brodice u metrima. Time bi se postiglo bolje zadržavanje sidra i bolje zarivanje u dno.
Dakle za brodicu od 6 m koristio bi se lanac duljine 6 m. No i vjetar od 15 cvorova ce podici tako kratak lanac od dna. Ali i to je bolje nego samo konop. Druga velika uloga lanca je sprjecavanje oštecenja konopa na oštrom kamenitom dnu, jer jedna od mana konopa je njegova mekoca i neotpornost na oštecenja.
Duljina konopa ili lanca ovisi o dubini na kojoj želite sidriti, o tome da li koristite samo lanac, konop ili njihovu kombinaciju. No najvažnije je održati kut izmedu struka sidra i dna što manjim. Što je struk sidra položeniji to bolje drži.
Ona se najcešce odreduje odnosom duljine konopa od palube brodice prema dubini vode na kojoj želite sidriti. Za dobro držanje sidra taj se odnos krece od 3:1 do 7:1. Vecina testova sidrenja i proizvodaca sidara preporucuje minimalan odnos od 5:1, a najbolji je 10:1. To se odnosi na kombinaciju lanca i konopa. Za lanac taj odnos može biti 3:1 do 4:1. U praksi je to ponekad teško postici, posebno ako je na sidrištu gužva i nema dovoljno slobodnog prostora za gibanje brodice. Tada taj odnos pada na 3:1 do 4:1.
Taj bi nepovoljni omjer bilo poželjno nadoknaditi korištenjem veceg (težeg) sidra i/ili veceg lanca.
Neki proizvodaci užadi nude sidrene konope s ugradenim olovom u zadnjih deset metara konopa. Glavna prednost ovakvog konopa je jednostavno rukovanje i odlaganje.
Ne preporuca se za sidrenje koristiti konope iz materijala cije je specificna težina manja od vode (~ 1000 kg/m3). Takvi konopi plutaju na vodi i imaju tendenciju da isplivaju i time umanje snagu držanja sidra. Takvi su konopi iz polipropilena (PP). Najcešce se koriste polyamidni (PA)(Nylon) i poliesterski (PES) sidreni konopi i to sukani sa 3 ili više strukova ili pleteni.
Radi olakšanja odredivanja duljine spuštenog lanca ili konopa (a time i dubine vode), najjednostavnije je na takav lanac ili konop staviti neku oznaku na nekom odabranom razmaku. Tako se na lancu može staviti znak bojom tako da se jedna karika oboji jednom bojom za prvih 10 m, drugom za 20 m itd). Slicno se može izvesti i kod konopa. Postoje gotovi konopi oznaceni bojom.
