Glavinjare teturaju kao ranjene ribice

Unatoč dugoj povijesti i dokazanoj učinkovitosti, varalica poznata kao glavinjara, ali i „blade“ (sječivo) te „cicada“ (cvrčak) našim je ribolovcima skoro nepoznata. Šteta, jer osim što je vrlo učinkovita, ta je varalica i jeftina te iznimno trajna.

 

Nekada su se glavinjare izrađivale samo od lima, a i danas je većina takvih. Oblikom manje ili više oponašaju ribu, neke imaju oblik srpa. Neke nalikuju leptiru i cvrčku. U moru stoji u okomitom položaju jer se za pribor kvače otprilike na sredini „leđa“, a s donje strane ima uteg.

 

ZAŠTO SE ZOVE GLAVINJARA

 

U stanju mirovanja, kada visi na struni, položaj varalice dužim dijelom skoro je horizontalan. Kada se povlači kroz more, zbog promjene hidrodinamičkih pritisaka po bokovima, varalica dobija vibracije, što uzrokuje kretnje glavom i repom lijevo-desno koje neodoljivo nalikuju glavinjanju ranjene ribice.

 

Da bi se to glavinjanje pojačalo, varalicama se čelo glave izrađuje šire od tijela. Pritisak mora na tu plohu glave potiskuje varalicu prednjim krajem naniže te je izvodi iz horizontalnog položaja. Opterećenje teži vratiti se u prvobitni položaj, pa se glavinjanje varalice pojačava.

U novije vrijeme pojavile su se takve varalice sa zadnjim dijelom od mekane plastike koja umnožava vibracije.

 

Izrađuju se i cijele od mekane plastike, s unutrašnjim opterećenjem. Kod ugriza se zubi riba u njih bolje ubadaju, ali ih brzo uništavaju. Zato se sve više glavinjara izrađuju od tvrde plastike. U mnoge takve se ugrađene i zvučne ampule, ali se njihova učinkovitost time ne poboljšava u lovu većine riba.
RAZLIČITIM KAČENJEM DO RAZLIČITIH DUBINA

 

Glavinjara ima do tri mjesta za kvačenje osnovne strune. Tako se promjenom mjesta kvačenja može mijenjati i akcija te dubina zarona varalice. Kačenje bliže repu varalice daje veću dubinu ronjenja i manju amplitudu vibriranja, a kačenje bliže glavi daje varalici veću amplitudu vibracija, jako glavinjanje i kretnje bliže površini, uz istu brzinu i težinu varalice. Bez obzira na to gdje se kvače, sve glavinjare proizvode vibracije niske frekvencije, baš kao i kretnje riba, što izluđuje grabljivice.

 

Zbog relativno velikih težina te odličnih hidrodinamičkih osobina, glavinjare sijeku poput noža i najjače morske struje, uz vrlo mali otpor i skoro nikakvo bočno zanošenje.

To im dopušta i daleki let kod odbacivanja, a nisko težište sprječava uplitanje sa strunom. Ni debljina strune im ne smeta i ne pravi „trbuh“ na struni, što omogućava dobru kontrolu pri vođenju i pravovremenom kontriranju. Veoma je važna osobina ovih varalica sposobnost dostizanja i zadržavanja u plovidbi svih dubina, što je svojstvo rijetkih varalica.

 

ZA SVE TEHNIKE VOĐENJA

 

Vrlo je širok raspon tehnika kojima se glavinjare mogu rabiti. Najčešće je to potezanjem, kako pendulom ili  spinanjem. U svim tim slučajevima glavinjare se mogu povlačiti na sve poznate načine.

 

Za razliku od većine drugih, ova varalica je vrlo prikladne i za ribolov skosavanjem – „vertical jigging“. Zbog konstrukcije glavinjare, kojoj su glava i rep „u vagi“ pa stoji vodoravno, dovoljan je i mali pokret vrhom štapa da bi se varalica izvela iz ravnoteže i zaplesala. To znači da se ne mora previše „skosavati“, kako bi se izazvalo grabljivicu na napad. Štoviše, u jakom kurentu glavinjara će sama od sebe plesati. Čak i pomicanje plovila gore-dolje na valovima uzrokovat će kretnje glavinjare. Za lov skosavanjem na dubini od 15 do 20 metara dovoljne su varalice teške 10 do 15 grama, a za dublje moraju biti teže.

 

U SAD-u, gdje se najviše rabe, glavinjarama se najčešće love smuduti, barakude, lampuga, polanda, sve vrste tuna…

 

I u nas, unatoč dosta oskudnom iskustvu, glavinjare su se pokazale vrlo lovnima. S varalicama dužine 5 do 7,5 cm love se smuduti, posebice dobro po visokom moru, kada je ostale varalice praktično nemoguće pravilno voditi. Takvim varalicama, ali skosavanjem, dobro se love kijerne.

 

Klasičnom, ali i „turskom“ pendulom, na kojoj su male glavinjare veoma se uspješno love sitne grabljivice poput širuna, vrnuta, lokarde i polande. Na takvoj penduli glavinjara može mijenjati uteg, a ostale varalice mogu biti klasične perjatice (sabiki). Za lov ukjate te iglice pendulom i spinanjem koristi se najmanja glavinjara. Pauci i škrpine se bacaju na takve varalice kojima se skosava po dnu. Osim tih, glavinjarama se love i lica, škaram, lampuga te, sve više, strijeljka.