PRIJE NEGO KRENETE NA PLOVIDBU

 

1 čvor = 1 nautička milja/sat = 1.852 km/h.

Prije nego krenete na plovidbu provjerite da li imate odgovarajuću brodicu i opremu za ono što planirate činiti kako bi vam plovidba bila sigurna i ugodna. Upoznajte raspored i opremu brodice prije nego izađete na more. Započnite s kratkim vožnjama po mirnom moru i povedite iskusnog prijatelja koji će vam pomoći savjetima. Naučite kako se vaša brodica ponaša pri različitim brzinama i vremenskim uvjetima.

Servisiranje izvan brodskog motora

• Proizvođači obično preporučuju servisiranje u specijaliziranim radionicama najmanje jednom godišnje, čak i ako se motor koristi vrlo malo. Na taj će se način pregledati vitalni unutrašnji dijelovi kao što je crpka za vodu. Ako motor puno koristite, trebali biste dati izmijeniti ulje u mjenjačkoj kutiji svaka tri mjeseca.

Pregled sustava za gorivo

• Jednom godišnje spremnik za gorivo treba očistiti odgovarajućim otapalom. • Pregledajte spremnik za gorivo da nema napuknuća ili tragova korozije. • Uvijek zamijenite staro gorivo novim nakon perioda neupotrebe.• Pregledajte dovod goriva i spojeve da nema napuknuća, propuštanja itd. • Očistite ili zamijenite filtre za gorivo.

Akumulator

• Dopunite ćelije akumulatora destiliranom vodom i svaku ćeliju provjerite hidrometrom. • Ako je u zatvorenom prostoru, treba ga dobro zračiti. • Akumulator treba puniti kako je propisano i nikad ga se ne smije prepuniti.• Akumulator uvijek mora biti pričvršćen potpornjima. Polove, kablove i kućište treba održavati čistima. Polove podmazujte redovno.

Opći pregled broda

• Pregledajte plovilo da nema korozije, napuknuća, istrošenosti. • Isprobajte kormilarski uređaj da nije ukočen. Podmažite čelično uže odgovarajućim mazivom. • Provjerite da li je čep za ocjeđivanje prikladan i u dobrom stanju. • Otvori za otjecanje moraju biti slobodni. Pregledajte zaklopce za otjecanje i podmažite ih ako jepotrebno.• Pregledajte brodski vijak, maticu i osovinu.• Pregledajte da li su kaljuže čiste i suhe. • Provjerite da li negdje propušta voda ili gorivo.

Pregled sigurnosne opreme

• Pregledajte svu sigurnosnu opremu da nije u lošem stanju ili oštećena. • Obnovite znanje o korištenju sigurnosne opreme.• Pregledajte sidro, karike, lance i užad da nisu istrošeni i zamijenite ako je potrebno.• Isprobajte membranu crpke za ispumpavanje vode.

Dodatne provjere

• Pregledajte da li komplet alata sadrži sve što je potrebno i rezervne dijelove.• Dopunite zalihu vode.• Užad treba biti u dobrom stanju i uskladištena, spremna za upotrebu.

Rezervni dijelovi i alati

• Priručnik za upotrebu motora. • Nove svjećice, rezervni osigurači i novi pritezni ključ • Rezervne gumice za priključak za gorivo. • Rezervni čep. • Oštar nož i kliješta.• Rezervna matica za brodski vijak, podložna pločica, razdjelni osigurači i ključ za maticu vijka. • Zamotaj meke žice.• Rezervne karike.• Izvijač (križni i ravni) i podesiv pritezani ključ. • Sprej protiv vlage, rezervno ulje i lijevak.• Rezervni ključ na sigurnosnom užetu.

Što treba provjeriti prije nego krenete

Brodica

• Preporučuje se pregled brodske opreme i priključaka prije svakog putovanja. • Prije isplovljivanja budite sigurni da je vaša brodica sposobna za plovidbu, sva oprema dobroosigurana i brodica sposobna za planirani put. Provjerite motor; ako ne radi ispravno, neisplovljavajte sve dok se problem ne riješi.• Provjerite da li imate dovoljno goriva za povratak. Koristan je savjet da se trećinu goriva upotrijebi za put u jednom smjeru, druga trećina za povratak, a treća da ostane za rezervu. Kad isplovljavate, vrijeme može biti mirno, ali u povratku možete imati vjetar u pramac, što vam lako može udvostručiti potrošnju goriva.• Gorivo treba biti svježe (ne prošlogodišnje).• Provjerite razinu ulja i rashladne tekućine u motoru, te nadopunite ako je potrebno. Provjerite akumulator, polove itd. • Provjerite da li su svjetla ispravna čak i ako planirate putovanje samo po danu. • Kad uđete u brodicu, prije nego uključite bilo koji prekidač ili motor, provjerite da li se osjeti miris benzina i(li) plina; popravite svaki kvar prije puta. • Užad treba biti u dobrom stanju i spremna za upotrebu.• Užad i priključci za kormilo trebaju biti u ispravnom radnom stanju. • Ispitajte sve električne uređaje koji koriste akumulator, kao što su radio, mjerni instrumenti, dizač motora, itd.

Oprema

• Nabavite odgovarajuću sigurnosnu opremu za područje u koje idete. • Osigurajte da sva sigurnosna oprema bude na lako pristupačnom mjestu i da je u dobrom radnom stanju. • Nosite radio. Koristit će čak i mali džepni tranzistor jer možete pratiti vremensku prognozu. • Provjerite da li vam brodski radio radi• Ako su instalirana kuhala, treba imati aparate i deke za gašenje požara, spremljene na pristupačnom mjestu, ali daleko od štednjaka.

Zalihe

• Osigurajte da imate dovoljne zalihe hrane i vode za put, kao i nešto viška za nepredvidive slučajeve. • Provjerite da brodica nije prenatovarena; uračunajte tešku opremu i dodatnu zalihu goriva. • Uskladištite svu opremu na siguran način, vodeći računa o balansu plovila. • Upamtite da je na vodi uvijek hladnije, a sunce jače; ne žalite prostor za pulovere, nepromočivu odjeću i zaštitne kreme za sunčanje. • Pribor za prvu pomoć.

Odjeća

• Pazite da vam koža ne bude previše izložena suncu, direktnom ili reflektiranom, vjetru i vodi.• Uzmite odgovarajuću nepromočivu odjeću. • Odjeća treba štititi od vremenskih nepogoda, ali ne smije ograničavati kretanje. Izbjegavajte odjeću koja bitno smanjuje sposobnost održavanja na vodi, ili ako se morate jako utopliti, nosite i prsluk zaplutanje.• Bilo bi dobro da provjerite kako možete plivati ili se održavati na vodi u odjeći. Pokušajte to u plitkoj vodi tako da budete spremni u slučaju da vam brodica potone.

Navigacija

• Trebate točno znati kamo idete, kako ćete tamo stići i koliko će vam vremena trebati da se vratite. • Provjerite ponašanje plime, vremenske uvjete, • Doznajte da li postoje lokalne opasnosti i posebna pravila ili propisi u području u kojem plovite. Informacije možete dobiti iz lokalnih i službenih pomorskih karti, oznaka na brodskim rampama .

PLOVIDBA　 UJUTRO: ..…

je najljepši dio dana. Ako se spremate na plovidbu sve što volite i planirate još je ispred vas i možete očekivati najviše. A planirati uvijek morate jer iako ste samo ljetni kapetan svojeg broda, odgovorni ste za dobar provod, …ali i sigurnost onih koje vodite sa sobom. Kao prvo, ne planirajte preveliku dnevnu dionicu puta kako ne biste morali žuriti – na godišnjem ste odmoru – ili ploviti po mraku. Neka bude tako dugačka da je možete prevaliti za pet do šest sati ugodne plovidbe. Na karti pronađite i jednu usputnu ‘stanicu’ gdje se možete skloniti ako biste putovanje morali prekinuti ili da biste samo u miru ručali i kupali se. Ponesite dovoljne količine vode i hrane. Po osobi vam je potrebno za piće, kuhanje i pranje zubi pet litara tekućine dnevno. (Vino i pivo nismo računali.) Za dijete planirajte istu količinu, a ne polovicu manje…. Više detalja Što se pak hrane tiče, zaboravite na dijetu i vitku liniju. Najvjerojatnije ćete biti cijelog dana u pokretu, na suncu (koje, navodno, otapa masnoću), na vjetru, u moru i trebat će vam rudarska porcija. Planirajte 14.700 džula (3.500 kalorija) po osobi. Hvale je vrijedan običaj da prije isplovljenja saslušate prognozu vremena za pomorce na Radio-Zagrebu koja se emitira nakon vijesti. Tako ćete se sačuvati od neplaniranih iznenađenja. Naravno, i meteorolozi mogu pogriješiti i kazati da je vrijeme lijepo iako vam je pljusak promočio vreće za spavanje koje ste prozračivali na krovu kabine. No, kad su u pitanju kretanja velikih zračnih masa, ciklona i anticiklona, ili prognoza njihovog utjecaja na vjetar i valove, tj. onog što slijedi iz toga, obično ne griješe. Zato najavu olujnog vremena treba uvijek respektirati i ostati čvrsto vezan u luci ili dobro usidren u zaštićenoj uvali. Prognoze daju po područjima: za Sjeverni, Srednji i Južni Jadran. Ako ste na Srednjem ili Južnom Jadranu, a za Sjeverni je najavljena bura, nije vas briga za to. Ako ste pak u Sjevernom ili Srednjem Jadranu, a u Južnom će, kažu, zapuhati južni vjetar – sutra će najvjerojatnije doći i do vas. Predviđati vrijeme možete i uz pomoć barometra. Meteorolozi nemaju, doduše, naročito visoko mišljenje o njegovim sposobnostima kao vještici za prognoziranje budućnosti, ali ga ipak koriste. Razloge nepovjerenja ne treba tražiti u barometru ili meteorolozima, već u vremenu koje kao da se često želi narugati pravilima ponašanja koja mu želimo naturiti. Srećom ni barometar ne poštuje naša pravila, već pokazuje ono što mu nalaže vrijeme – treba samo razumjeti njegov jezik. Kada se služite barometrom na svom brodu zanemarite one oznake promjenljivo-ružno-lijepo. Vas ne zanima stanje vremena – to vidite i sami – već ono što dolazi, a to pokazuje kretanje kazaljke: lijevo (pad) ili desno (rast) i brzina kojom se to odvija. Oboje, dakle, pad i rast, valja povezati s mogućom pojavom jakog ili čak olujnog vjetra. Da li će ovaj biti jak, možemo zaključiti po brzini kojom se kazaljka kreće. Ako to čini brzinom od 2-3 milibara za 4 sata kažemo da se kreće postupno i ne treba računati s jakim vjetrom. No kad je kretanje naglo, 4-5 milibara ili čak više za isto vrijeme, možemo očekivati svašta samo ništa ugodna. Naravno, za ovakva promatranja stanje barometra treba očitavati svakih nekoliko sati. Najbolje bi za to poslužio barograf, koji na papiru nategnutom preko okretljivog bubnja crta svako kretanje kazaljke. No, za sada, koliko znamo, nitko još nije proizveo takav barograf kojeg vibracije i valjanje malog broga ne ometaju u crtanju, barem ne za novce koje prosječni ljetni kapetan može platiti. Svaki pad odnosno kretanje kazaljke prema oznaci ‘ružno’ ne donosi nevrijeme i kišu, ili barem ne tamo gdje se vi nalazite, niti će obrnuto kretanje donijeti lijepo vrijeme. Ali ako pomicanje kazaljke prati i skretanje vjetra možete očekivati promjene. U svakodnevnoj praksi mogu vam pomoći slijedeća dva pravila: loše vrijeme dolazi ako barometar pada a vjetar skreće prema južnim smjerovima lijepo vrijeme valja očekivati ako barometar raste, a vjetar skreće prema zapadnom i sjevernom smjeru. U trenutku kada odlučite isploviti obično je i najveća gužva i svi su se privezali oko vas tako da jedva raspoznajete gdje završava pristan, a počinju brodovi. Ako ste jednim krajem vezani na sidro, a drugim na obalu, bit će najbolje da se prvo izvučete prema sredini lučkog bazena povlačenjem na sidrenja. No, kad ste vezani bokom, morat ćete prvo zanijeti krmu pa tek kad ona bude slobodna od susjednog broda navoziti motorom po krmi. Budite oprezni pri tom i prije nego što krmu zanosite stavite jedan bokobran malo iza pramca kako brodom ne biste ogrebli po kamenom pristanu (njemu ništa a vama svašta). Krmu možete zanijeti i motorom. Prvo vežite jednu uzdu sa pramčane bitve na obalu, a pomoćnik neka drži bokobran spreman na pramčanom dijelu broda. Nakon toga oprezno kratko navezite motorom prema naprijed. Kako je brod vezan pramčanom uzdom, ne može krenuti već zabacuje krmu. Ako je potrebno navezite još jednom ili dvaput dok ne oslobodite krmeni dio broda toliko da se plovidbom po krmi možete udaljiti od pristana. Pri isplovljenju iz luke, ali i kasnije na moru pri susretu sa drugima, vodite računa o pravilu prvenstva. No i kada vi imate prvenstvo ne budite nasilni i ne utjerujte svoje pravo pred velikim putničkim ili trgovačkim brodom. Sklonite se takvima na vrijeme, njima je to puno teže učiniti nego vama. Da bi vas propustio i skrenuo ili se čak zaustavio, treba mu prostora koliko je potrebno za jedan aerodrom, na primjer. Mislite i na to da uvijek postoji neki kut iz kojeg vas kormilar s velikog broda uopće ne vidi.

PLOVIDBA PREKO DANA: ……

kormilarenje brodom je ozbiljan posao. Zahtjeva se usredsređenost i prisebnost, a od svega najviše točnost u održavanju željenog kursa plovidbe. Već mala odstupanja dovest će brod nakon dužeg putovanja na sasvim drugu stran…u. Vi možda ne pravite velika putovanja i nastalu grešku uočavate na vrijeme, no, zbog nepažljivog kormilarenja utrošit ćete više goriva i putovati duže vremena. Iako se i vi snalazite na moru pomoću GPS-a, zahvaljujući brojnim otocima na Jadranu možete kormilariti prema objektima tako da gledate preko pramca poznate vam obrise kopna i otoka. Time se ipak nećete sačuvati od grešaka! Kako kormilar na malom brodu sjedi najčešće na bočnoj klupi i preko pramca promatra objekt prema kojem vodi brod, dovest će ga znatno lijevo ili desno od objekta, ovisno o tome na kojoj strani sjedi. Što ste bliže cilju, to više skrećete u stranu. Do razlike dolazi zbog toga što kormilar gleda koso na središnju uzdužnicu broda. Da biste to ispravili, trebate kormilariti iz središnjeg položaja ili se naučiti da, sjedeći na bočnoj klupi, promatrate objekte usporedno s uzdužnicom broda a ne preko sredine pramca…. Više detalja Ako jedrite, zaobilazite hridine, male otočiće i plićake uvijek niz vjetar, sa zavjetrinske strane, pa makar morali i malo skrenuti zbog toga. Naravno možete proči i sa privjetrinske strane – učinili ste to već bezbroj puta – ali što ako vas iznenadi neki huk vjetra, nepažljiv pomoćnik koji kormilari dremuckajući na toplom suncu poslije dobrog ručka ili zanese morska struja koja često privremeno mijenja svoj smjer na takvim mjestima? Dok plovite onaj crni mali s rogovima, repićem i ostima u ruci nikad ne spava. Kad plovite prilično udaljeni od obale i odjednom ugledate pred sobom svjetliju površinu mora ili čak opazite dno, ne trebate odmah pomisliti da je pred vama plićak. Na mnogim mjestima naš Jadran je još kristalno čisto more usprkos svim zagađivanjima i nemarnosti kojom se odnosimo prema njegovim ekološkim potrebama. To što i vi bacate smeće u more – jer nemate kamo s njim – još mu najmanje škodi, iako ružno izgleda. Podvodnu hrid ili opasni plićak pred vama zapazit ćete (ako gledate) po drugačijem obliku valova ili samo namreškanosti površine. Zaobiđite takvo mjesto na što većoj udaljenosti, ali na onu stranu gdje je otvoreno more, pa tek zatim pođite provjeravati na kartu o kakvom se plitkom mjestu radi. Boja mora, doduše, ovisi o dubini, ali utoliko što na to utiče površinski pokrov dna. Tako iznad pješčanog dna – ako je voda inače čista – more izgleda svjetlije, a na travom obraslom tamnije. Svoju lijepu plavu boju more dobiva od isto takvog neba i svjetlosti sunca. Ako plovite jedrilicom, vjerojatno vas svaki puta zapeče savjest kada upalite motor. Dijelom zbog goriva kojeg nepotrebno trošite, a dijelom zbog jedriličarskog ponosa, jer, eto, umjesto da neku dionicu puta ili prilaz sidrištu projedrite kako se i očekuje od vas – vi se drndate! No, kako plovite zbog zadovoljstva ne bi trebalo da se grizete iznutra. Pomorski je da iskoristite svako sredstvo kojim ćete brod i njegovu posadu dovesti na sigurno mjesto. To vam treba uvijek i u svako doba biti najvažniji zadatak. Ako prilike zahtijevaju da upalite motor ili ćete tako prije stići u zaklon od nevremena, učinite to; nećete zbog toga biti manje jedriličar već samo razuman kapetan. Iskupit ćete se za to kada budu prilike povoljnije i jedriti cijelog dana na zadovoljstvo svoje i onih koji vas promatraju. Motorni brodovi, a naročito gliseri, nemaju takvog izbora ni grizodušja, ali mogu uštedjeti dosta goriva ako razmišljaju o načinima kako se to može učiniti. Primjerice, mogu se poslužiti pravilom o dvije trećine pa (1) ručicom gasa ne tjerati motor da se okreće više od 2/3 maksimalnog mogućeg broja okretaja i (2) ne ukrcati u brod osoba i stvari za više od 2/3 najvišeg dozvoljenog opterećenja. Ako uz to još (3) kormilarite uvijek pravo kamo idete, a ne da krivudate kao zmija kroz mokru travu, iznenadit ćete se koliko vam je novaca ostalo da ga potrošite na – druge stvari. Što se pak tiče glisirajući brodova (uvijek na udaljenosti 300 m od obale), dokazano je odavno – ako to niste znali – da se ugradnjom trim-ploča postiže čista ušteda goriva od 20 posto u odnosu na ono što brod potroši bez njih. Kada vas netko promatra dok vodite svoj brod između brojnih otoka Jadrana, zamjerit će vam jer to sigurno činite kao i ja, suprotno svim pravilima ili onom kako su nas učili na tečaju za voditelje čamca. U ruci držite pomorsku kartu velikog razmjera (80.000 ili 100.000:1) a kraj vas je samo još dobar dalekozor (7×50). Ne iscrtavane kursove kojima se krećete, ne preračunavate devijacije i varijacije ili naprežete oči gledajući cijeli dan u kompas. Jer, eto, vi vodite svoj brod odoka tako da ono što vidite ispred i oko sebe – otoci, hridine, rtovi, svjetionici, crkve ili naselja, veliki zaljevi itd. – prepoznajete i na karti. Tako uvijek znate gdje se nalazite i kuda plovite. Sve što vidite, u mislima prenosite na kartu i obratno. To je izvodljivo jer je zbog velikog broja otoka plovidba našim dijelom Jadrana zapravo obalna plovidba. Sa unaprijed točno određenim kursom plovidbe niste u prednosti i bolje je da se orijentirate prema onom što vidite nego da se nasučete na hrid koja se ispriječila na kursu kojeg ste proračunali sa karte. Naravno da se i GPS-om možete orijentirati u plovidbi odoka ali samo uz uvjet da ste u vaš GPS instalirali ažurirane pomorske karte i planove. Ipak, nemojte se ulijeniti i vježbajte ponekad ono što ste naučili o izračunavanju kursova za slučaj da vas noć zatekne na putu do vašeg cilja ili da zaplovite izvan obalno-otočkog područja i bez da ste to htjeli.

VJETAR I VALOVI:

…..dok plovite nemojte propustiti pogledati oblake na nebu jer prema njima možete sasvim dobro ocijeniti kako će se vrijeme razvijati. U dane kad nema oblaka ne trebate ni gledati, jer će tada najvjerojatnije i sutra biti …lijepo vrijeme. No i kada ima oblaka možete računati s lijepim vremenom i postojanim dnevnim vjetrom ako su to okrugle gomilice bjeličastih Cumulusa koji se najčešće okupljaju iznad obale i otoka, ili putuju razbacani nebom zajedno s vama. Ovakvi oblaci rado se sakupljaju i nad višim planinama gdje su posljedice uzlaznog strujanja toplog prizemnog zraka prema hladnijim vrhovima planina. Ovakvo strujanje, odnosno spomenuti oblaci znak su lijepa vremena. Da se pak nešto sprema prvi znak su visoki karakteristični oblaci zvani Cirrocumuli i Cirri (ovčice) koji su se razvukli preko cijelog ili većeg dijela neba. Za dan, najviše dva, doći će sigurno do pogoršanja vremena, a kad se Cirri razvlače još u luku treba računati i s promjenljivim vjetrom. Ako je u prognozi vremena spiker spominjao kako se ‘ciklona formira iznad Genovskog zaljeva’, najbolje je da potražite na karti neku zgodnu luku ili uvalu udaljenu najviše dan plovidbe…. Ipak nisu svi Cirri loš znak kao što ni svake godine nije vino kiselo. Ako su rijetki i slabo izražena oblika, najavljuju lijepo vrijeme, pa iako se osjeća svjež vjetar krenite slobodno na put i planirajte posjet nekom mjestu gdje još niste bili. Da je loše vrijeme prva slijedeća stvar koja će vas zadesiti, znat ćete kada se na početku spomenuti Cumulusi naveliko okupljaju po širini i visini, gomilaju u velike mase oblačina. Nerijetko se tada formira Cumulunimbus iz kojeg možete očekivati iznenadni pljusak kiše i mahovit vjetar. Događa se da se iznad nagomilanih Cumulusa navlači prljavo-mliječni sloj. Oblaci će tada prekriti cijelo nebo kao neki strop. Topla fronta ili sudar hladnog i toplog zraka u neposrednoj su blizini. Vjetar je promjenljiv, najčešće južnog smjera, a nerijetko počinju dolaziti valovi s juga, zasad još sami bez vjetra. Prije večeri potražite zaklon. Treba očekivati vjetar u pojačanju i kišu na Sjevernom i dobrom dijelu Srednjeg Jadrana. Slušajte prognozu vremena na radiju: jaki vjetar, oluje, upozorenja… Ako ste se dobro smjestili – a trebalo je da to učinite – nemojte isploviti sve dok vjetar ne okrene na sjeverni smjer i oblaci se počnu razilaziti. Odmarajte se, čitajte dobre knjige, pecite ribu ili pravite planove kuda ćete ploviti kad se vrijeme opet proljepša. Kao prave ličnosti s pozornice zbivanja, vjetrovi imaju svoja imena i nadimke, svoju ulogu i trenutak kad nastupaju, ali i dobar ili loš glas. Na Jadranu za glavne uloge su pretplaćeni sjeverni i južni vjetrovi ili, da budemo precizniji, sjeveroistočni (NE kazano engleski) i jugoistočni (SE). Njihov nastup uvijek se očekuje s uzbuđenjem. Ponekad načine pravi dar-mar na pozornici i bolje ih je promatrati iz što veće daljine, negdje s galerije. Svoju slavu stekli su zbog jačine kojom mogu puhati i načiniti velike valove. Ništa manje slavan na Jadranu je i jugozapadnjak (ima čak tri narodna imena) koji zna žestoko zapuhati. Uzrokuje kratke i izrazito snažne vihore praćene velikim valovima. Opasan je jer nastupa iznenada, ali srećom ne traje dugo (brzo došao, brzo prošao). Ponekad zapuše i više sa zapada pa tada u nas kažu da je došao muškom stazom. Tada se ne smatra da je toliko opasan za pomorce kao kada dođe iz onog prvog, jugozapadnog smjera za koji kažu da je ženska staza. A zašto je, pitate, vihor opasniji ako ide ženskom stazom – odgovor morate sami potražiti. Manje su opasni vjetrovi istočnjak i južnjak, jer se ljeti rjeđe pojavljuju. No, zimi, kada su češći, ne vole ih jer donose hladno vrijeme (posebno istočnjak). Sjeverozapadni vjetar, maestral, stekao je slavu zbog svojih dobrih osobina. Ljeti za lijepa vremena redovno puše postojano i umjerenom jačinom i miljenik je svih jedriličara. Njegov pratilac noću u priobalnom području je nočni (burin). Iako puše pretežno iz sjeveroistočnog smjera – pretežno zato jer točan smjer ovisi o obliku i položaju kopna ili otoka – nema ništa zajedničkog sa sjeveroistočnjakom kojeg poznajete pod nazivom bura. Da biste utvrdili koji od vjetrova puše, najlakše ćete to saznati pomoću – kompasa. No kada to određujete, morate biti na otvorenom, jer dijelovi kopna i otoci mogu vjetar prividno skrenuti ako ste u njihovoj blizini. Valovi Za jedriličare vjetar znači što i tanker s naftom. Ponekad puše slabo, istina, i tada se plovi sporo pa ljetnom kapetanu izgleda kao da nikad neće stići kuda je namjeravao, ali je i tako slab vjetar potpuno – besplatan. Za svaki sat proveden u jedrenju uštedjeli ste nekoliko litara goriva. Budite zato pažljivi s vjetrom, iskoristite ga do posljednjeg daška. Znamo, iskušenje je veliko da motor pokrenete kada je vjetar slab iako vam se, iskreno rečeno, nikuda ne žuri jer ste na godišnjem odmoru. No, iskušenja i postoje zato da im odolijevamo. Da biste i po slabom vjetru postigli najviše, treba točno ocijeniti smjer iz kojeg vjetar puše. Samo tada, znajući ga, možete jedra tako namjestiti da uhvate i najviše vjetra. Tu će vam pomoći dva-tri komadića vunenih niti od dvadesetak centimetara zavezanih za priponu. Njima je dovoljno i malo vjetra pa da pokažu njegov smjer. Ne treba zanemariti i vlastite uši. Šum vjetra uvijek čujete pa treba samo glavu lagano okretati lijevo-desno dok jačina šuma nije podjednaka u oba uha. Tada ste licem ili tjemenom okrenuti točno u smjer odakle dolazi vjetar. Za motorni brod vjetar su samo valovi koji ga ometaju u plovidbi. Što duže i jače puše, valovi postaju sve veći dok ne budu toliki da ugroze brod. Pitanje koje se uvijek postavlja pred ljetnog kapetana je – kada položiti karte i povući se iz igre u neku zaklonjenu uvalu ili luku, a da ne ispadne kukavica? Mjerilo za to je veličina vala i broda. Kada visina vala dostigne visinu nadvođa broda ili je, na otvorenom moru, val dvostruko duži od broda, vrijeme je da razmišljate o povlačenju. Ako pak vjetar ne posustaje ili još jača, najbolje je da odmah potražite zaklon. Mislite uvijek na to da vam se nikud ne žuri i da ploviti možete i sutra! Naravno, vi možete i ne poslušati ovaj savjet i nastaviti s plovidbom (ponekad i nemate drugog izbora) ali smanjite brzinu tako da bude samo malo veća od brzine vala. Plovite valovima ususret, malo ukoso na njih za 30-40 stupnjeva. Kormilarite pažljivo jer zbog smanjene brzine kretanja vaše plovilo jedva da sluša kormilo i kad vidite da ne možete ispraviti dodajte malo gasa, što će poboljšati sposobnost kormilarenja, i ponovno ga oduzmite

PLOVIDBA 　 NAVEČER ..

.najbolje je da ste uvečer privezani u　 nekoj dobroj i mirnoj luci ili još bolje u nekoj zaštićenoj uvali. Kažemo još bolje jer su ljeti naše jadranske luke najčešće pretrpane drugim brodovima, ozvučene plesnim orkestrima do kasnih… sati pa sve liči na stanovanje u novogradnjama. No i za najvećeg ljubitelja prirode neizbježno je da ponekad s brodom boravi u nekoj luci zbog opskrbe hranom, vodom i gorivom, da prošeta ulicama zanimljivog grada ili samo da popije čašu hladnog piva na terasi kafića. Prilika je to da možda posjetite i prijatelja koji ovdje ljetuje ili sretnete nekog znanca na susjednom brodu. Vi ili vaša posada naći ćete i sami još poneki razlog da uplovite u luku. Pristati brodom u luci trebate na tzv. mediteranski način: jedan kraj vežete na obalu, a drugi neka ostane vezan na sidro koje ste oborili prema sredini lučkog bazena. (Obično više i nema mjesta da se vežete bokom uz pristan.) Zaplovite pramcem dok se približavate mjestu gdje ćete se vezati. Naravno, možete to učiniti i krmom ako želite da vam u kokpit gledaju znatiželjni prolaznici. Približavajući se pramcem, sigurnije ćete manevrirati u tijesnom lučkom prostoru i među drugim brodovima, ako pak bude trebalo isploviti, vi imate motor i možete se uvijek ploveći krmom udaljiti od obale. … Više detalja Stavite bokobrane s obje strane broda. Sidro oborite preko krme, pazeći da to činite između sidara susjednih brodova, a ne preko njih. Po liniji sidrenjaka možete uvijek ocijeniti gdje im se nalaze sidra. Kada osjetite da je sidro dotaklo dno, popuštajte sidrenjak postepeno dok lagano plovite prema pristanu. Ako je to izvedivo, najbolje s kopčom u praznom hodu i samo sa zaletom. Povremeno zatežite sidrenjak i opet popustite čime ćete istodobno usporavati kretanje broda i ukopavati sidro. Činite to sve češće i jače što je pramac bliže obali, da biste ga na kraju potpuno zaustavili kada dođe tako blizu da pomoćnik na pramcu može skočiti na pristan/obalu sa veziljkom u ruci. Ako je potrebno, možete brod zaustaviti i tako da navozite krmom na trenutak-dva. Kada ste zavezani za bitvu na obali, još jednom pritegnite sidrenjak prije nego i njega nabacite na krmenu bitvu. Na isti način sidrite i u nenaseljenoj uvali kada namjeravate iznijeti jednu (ili čak dvije) veziljke na obalu. Sidro po krmi treba u takvom načinu dovoljno ranije oboriti kako bi imali prostora da nakon učvršćenja veziljke njenim popuštanjem i ubiranjem sidrenjaka odmaknete plovilo od obale koliko budete smatrali potrebnim. Sa većim (zato i težim) brodom trebat će jače navlačiti sidrenjak da bi ukopali sidro nego što se to može učiniti rukom. Treba navoziti motorom ali sa mjerom da sidro ne iskopate. Ako u zaljevu imate prostora, cijeli posao oko sidrenja najlakše je učiniti ‘u hodu’. Mjestu na kojem ste odlučili oboriti sidro približavajte se tako da vam vjetar i valovi dolaze po krmi. Posljednjih desetak metara do predvidjenog mjesta plovite (s kopčom u praznom hodu), samo ne prejakim zaletom, oborite sidro na željenom mjestu i kada osjetite da je ono palo dno, započnite popuštati sidrenjak postepeno, a ne sve odjednom, istom brzinom kojom se brod kreće naprijed. Ovaj treba i dalje ploviti zaletom u istom smjeru, dakle s vjetrom u krmu, i kada ste ispustili sidrenjaka koliko iznose približno tri dubine mora na tom mjestu, prebacite ga preko bitve zatežući ga nekoliko sekundi i opet popustite. Na opisan ćete način kočiti brod i istodobno ukopavati sidro. Postupak ponovite nekoliko puta, zategnite-popustite, čineći to sve češće kako se kretanje broda usporava. Sad će se i brod početi zanositi, ako se je sidro ukopalo, i okretati sve dok se pramcem ne okrene prema sidru, dakle, u smjeru odakle puše vjetar. Kormilom možete i regulirati da li će se u okretu zanijeti na lijevu ili desnu stranu. Da biste sve to uspješno izveli, brzina kojom doplovite ne smije biti velika, tek koliko je potrebno da brod sluša kormilo jer će i zalet u protivnom biti preoštar pa koćenje sidrom može i ne uspjeti. To jest, sidro se ne dospije dokraja ukopati jer ga prebrzo vozite preko dna. Nakon dva tri pokušaja steći ćete dovoljno prakse da od prve procijenite kolika je potrebna brzina zaleta prije obaranja sidra i koliko treba kočiti s nabačenim sidrenjakom preko bitve. Na ovaj način možete, ako zatreba, sami usidriti i više tona težak brod.

NOĆ

….noću bi trebalo da spavate i prikupljate snagu za idući dan ili pak da do sitnih sati brbljate s prijateljima uz čašicu dobra vina. Ako već morate noću ploviti, bilo zato jer ste se prevarili u planiranju putovanja odredivši predugačku dionicu (i ljetni kapetani mogu pogriješiti iako to ne moraju uvijek priznati) bilo pak zato jer vam se žuri, nemojte to nikad činiti ako se niste i pripremili za to. Potrebna vam je i pomorska karta područja većeg razmjera (primjerice 1000.000:1) i uredno korigirane eventualne promjene na pomorskim (ili položajnim) svjetlima. To vrijedi i za vaše karte i planove u GPS-u. Jedina točka za orijentaciju noću su pomorska svjetla. Razmještena su po otocima i obali Jadrana tako da sigurno obilježe određene plovne putove kojima se trebate kretati, a izvan njih nema nikakvih oznaka. Zato prostudirajte pomorsku kartu provjeravajući da li na planiranom dijelu puta ima pomorskih svjetala postavljenih na takvoj međusobnoj razdaljini da barem jednog možete uvijek držati na oku (iako je bolje ako možete dva). Domet svjetla, njegova boja i period bljeskanja upisani su na karti uz svako pojedino svjetlo. Naći ćete ih također i u priručniku ‘Popis svjetionika Jadranskog mora’. … Više detalja Noću kad vas na sidrištu probudi valjanje broda i fijuk vjetra, ne bi trebalo da pomišljate na bijeg i pokrećete motor. A i kuda ćete usred noći i po lošem vremenu! Napolju je mračno kao u rogu. Najprije osmotrite ponašanje broda, jer ako ste se usidrili kako je opisano na drugom mjestu, ne možete već s brodom biti na obali. Prema tome, kako se brod okreće pod udarom vjetra možete ocijeniti da li sidro drži ili ne. Ako drži, onda treba da je pramac okrenut više u vjetar, šetajući lijevo-desno tako da se napola (ali samo napola!) i bokom okrene na vjetar, pa se uvijek ponovno vrati i učini isto na drugu stranu (i tako cijelu noć). Sidro vam je popustilo i ore po dnu, a vi se vozite po zaljevu tek ako se brod bokom potpuno okrene u vjetar i tako ostane, dakle ne vraća na položaj pramac u vjetar pa na drugi bok. No, još nemojte isploviti – osim ako vas je zanijelo sasvim do obale ili drugih usidrenih brodova. Najprije ispustite još sidrenjaka, ali postepeno tako da ga sidro vuče iz vaše ruke. Povremeno ga i zakočite. Time ćete mu dati priliku da se ponovno ukopa. Umjesto za 3-4 dubine, sada će biti u vodi sidrenjaka za 6-8 dubina, sidro će biti položenije na dnu i trebalo bi zadržati brod. Ako vam to ne uspije, pokrenite motor i sasvim laganom vožnjom u vjetar pomognite sidru dok se iznova ne ukopa u dno. Tako ćete spriječiti da ga brod nošen vjetrom prebrzo vuče po dnu. Kada pak ni to ne pomaže, podignite sidro na brod i plovite lagano motorom u smjeru odakle puše vjetar – na sidrenjak sada stavite svoje najteže sidro i ponovno se pokušajte usidriti. Naravno cijela se priča može ponoviti i s težim sidro, (ne bi li ipak trebalo nabaviti još teže?), ali do tada će se vjerojatno i razdaniti pa možete isploviti da potražite manje izloženo mjesto ili će vjetar opasti i vrijeme se popraviti. Drugi puta nemojte dolaziti na to mjesto.

• Naročito se preporučuju tečajevi iz obalne navigacije.

Posada

• Provjerite da li su svi koji trebaju ponijeli propisane lijekove i znaju kako ih treba uzimati.• Obavijestite sve na brodu koja sigurnosna oprema postoji, gdje se nalazi i kako se koristi.• Ako je bilo koja osoba na brodu neplivač, treba nositi pojas

Isplovljivanje

• Mnoge ozljede nastaju jer ljudi padnu s brodice dok se kreće. Nikad se ne smije stajati ili sjediti na pramcu brodice koja nije posebno dizajnirana za to, niti sjediti s nogama u vodi dok se brodica kreće. • Ustrajte u traženju da svi budu unutar brodice, ne na bočnoj palubi, a nikako ne na pramcu ili na mjestima gdje vam zaklanjaju vidik. • Držite se sredine brodice radi stabilnosti.• Udaljujte se polako. Isto vrijedi pri povratku u pristanište, na vezište ili pristanišnu rampu.• Uvijek pazite da se užad koju povlačite ne uhvati za brodski vijak. • Upamtite da je brzina za otvoreno more i brzo pravocrtno kretanje, ne za manevriranje blizu obale ilidrugih brodica, ili blizu ljudi u moru.

Recite nekom prije nego krenete

Uvijek nekom recite kamo idete i kad se planirate vratiti. Ako promijenite plan, obavijestite ih o tome. Također im dajte opis ili fotografiju svoje brodice, registracijski broj i podatke o broju putnika.

Preopterećenje je suviše opasno.

Preopterećene brodice su opasna. Osim pridržavanja propisanih granica opterećenja, voditelj brodice mora paziti da je brodica u ispravnom plovnom stanju i da se koristi u okviru konstrukcijskih ograničenja. Osim ako MSV ne potvrdi drukčije, primjenjuju se sljedeće nosivosti putnika:

Plovila kraća od 6 m dužine Duljina rekreacijske brodice Najveći broj osoba Manje od 3 m 2 3 m do ispod 3.5 m 3 3.5 m do ispod 4.5 m 4 4.5 m do ispod 5 m 5 5 m do ispod 5.5 m 6 5.5 m do ispod 6 m 7

Napomena: a. dijete do jedne godine starosti se ne računa b. svako dijete starije od jedne godine, a mlađe od 12 godina računa se kao pola odrasle osobe c. na rekreacijskim brodicama s ugrađenim sjedištima (npr. natkrivenim kanuima i kajacima), broj osoba na brodici ne smije biti veći od broja sjedišta, bez obzira na dob osoba.

UPOZORENJE

To je najveća nosivost putnika u dobrim uvjetima. Najveći dozvoljeni broj osoba mora se smanjiti u nepovoljnim uvjetima i na otvorenom moru. Težina se procjenjuje na 75 kg po osobi uz dodatnih 15 kg po osobi za osobne stvari.Broj osoba se mora smanjiti ako se s opremom i zalihama prijeđe ukupna dozvoljena težina. Donja tabela (Pogledajte stranicu 18) pokazuje minimalnu sigurnosnu opremu koja se treba nalaziti na brodici u svako doba. Ta je oprema za vašu vlastitu sigurnost, kao i za sigurnost ostalih na vodi da bi sezadovoljili minimalni zahtjevi.Postoje i druge stvari koje će svaki razuman voditelj brodice htjeti imati na brodu da se poveća sigurnost, pouzdanje i užitak.Iako nisu obvezne prema ovim propisima, te se stvari mogu nabaviti lako i po pristupačnim cijenama. Na primjer, pribor za prvu pomoć, pijaća voda, osnovni komplet alata i brodski radio. Raspitajte se o lokalnim uvjetima; preporučuje se da nabavite odgovarajuće pomorske karte područja gdje ćete ploviti. Također postoje odlične mape koje brojkama ili bojom pokazuju plitka mjesta i daju točne podatke o rampama za porinuće i sidrištima.

Sva sigurnosna oprema (uključujući aparate za gašenje požara) mora biti u radnom stanju i spremljena na lako pristupačnim mjestima, zaštićena od mora i vjetra cijelo vrijeme.

Izuzeća od sve opreme

Sljedeće brodice su oslobođene od nošenja propisane sigurnosne opreme: • svi trkaći čamci, kanui i kajaci dok sudjeluju u trci ili su na treningu • matični brod • brodice na jedra s trajno zatvorenim trupom (jedrilice, daske na jedra, katamarini, itd.) ako svakikorisnik nosi propisani PFD cijelo vrijeme• kanu, kajak ili druga brodica slične konstrukcije ako svaki korisnik nosi propisani PFD cijelo vrijeme • PWC ili slično plovilo ako svaki korisnik nosi propisani PFD cijelo vrijeme • sve brodice koje koriste klubovi za spašavanje koji pripadaju Royal Lifesaving Society i SurfLifesaving Association vezano uz zadatke spašavanja uz plaže• sve brodice koje sudjeluju u utrci motornih čamaca pod nadzorom Australian Powerboat Association ako svaki korisnik nosi odobreni PFD cijelo vrijeme; • svaka rekreacijska brodica registrirana izvan Viktorije, a plovi u viktorijsim vodama do tri mjeseca,ako je opremljena prema zahtjevima savezne države ili teritorija odakle dolazi.

Djelomična izuzeća od opreme

• jedrilica kraća od 5 m oslobođena je nošenja sidra i sidrenog konopa • jedrilica kraća od 5 m oslobođena je od nošenja kratkih vesala-lopatica ili vesala s ušicom (držačem vesla) ako nosi jedno kratko veslo-lopaticu, te baterijskih svjetiljki ili brodskih svjetiljki i ručnih buktinja kad sudjeluje u organiziranim trkama po dnevnom svjetlu • jedrilica dugačka 12 m ili više koja se koristi isključivo kao rekreacijska brodica oslobođena je nošenja čamca ili splavi za spašavanje • jedrilice koje se koriste za trke oslobođene su nošenja PFD-1s ako svaki član posade nosi odobreni PFD ili prsluk za spašavanje cijelo vrijeme dok brodica plovi.
• PROPISANA MINIMALNA SIGURNOSNA OPREMACW = OBALNE VODE; IW = KOPNENE VODE
• Duljina plovilačamci na vesla Manje od 5 m 5 m do ispod 8 m 8 m do ispod 12 m 12 m ili više
• Sigurnosna oprema
• Odobreni prsluk za spašavanjeili PFD-1 za svaku osobu na brodici I onu koju vuku se vuče, cijelo vrijeme
• Kablica,
• ručna pumpa ili drugi djelotvoran uređaj za ispumpavanje vode • • • •• • • • • Vedro/vedra s konopcem
• Odobreni aparat(i) za gašenjepožara kad god se nosi gorivo(uključujući kuhala)
• Vodootporna baterijska svjetiljkaili brodska svjetiljka u radnom stanju• • • • • • • • • •Sidro/sidra s najmanje (metara kako je navedeno) konopa ili užeta•35m •45m •50m •55m •270m
• Dvije ručne crvene baklje i dvije narančaste dimne baklje odobrenog tipa • • • • •Djelotvorni kompas • •
• Odobreni kolutovi zaspašavanje • • Odobreni EPIRB (sve brodice koja plove više od dvije nautičke milje od obale, isključujući zaljeve) • • • • •Gornja tabela pokazuje propisanu minimalnu sigurnosnu opremu za rekreacijske brodice koja plove
• Oprema treba biti u dobrom stanju i spremljena na lako pristupačnim mjestima na brodici. PFD-1 je odobreni prsluk za spašavanje. On će pružiti visoki stupanj održavanja na vodi i držati osobu u sigurnom plutajućem položaju. Izrađeni su u vrlo uočljivim bojama i imaju retroreflektirajuće umetke. PFD-2 i 3 PFD-2 su naramenice za plutanje – ne prsluk za spašavanje. Pružit će niži stupanj održavanja na vodi nego PFD-1, ali dovoljno da drže glavu iznad vode. Poput PDF-1, i one su izrađene u vrlo uočljivim bojama. PFD-3 je navlaka za plutanje – ne prsluk za spašavanje. Imaju sličnu sposobnost održavanja na vodi kao i PFD-2 i izrađeni su u najrazličitijim bojama.

Odobreni PFD-1 ili odobreni prsluk za spašavanje mora biti osiguran za svaku osobu na vašojbrodici, uključujući i osobe koje se vuku. Svaki PFD mora pristajati osobi za koju je namijenjen. PFDs moraju biti na lako pristupačnom mjestu i svaka osoba na brodu treba znati kako ih se koristi. PFD trebate nositi bar u sljedećim situacijama: • kad prelazite sprud ili brzu struju (rip)• na prvi znak lošeg vremena• u hitnim slučajevima • između zalaska i izlaska sunca i za vrijeme smanjene vidljivosti • kad plovite u nepoznatim vodama• kad valovi dolaze iza broda• kad plovite sami• cijelo vrijeme djeca mlađa od 10 godina

Odobreni PFD-1, 2 ili 3 treba nositi svaka osoba koju vuku. Na brodicama koja su oslobođena nošenja sigurnosne opreme, npr. PWC, kanui/kajaci, male jahte sa zatvorenim trupom, svi putnici moraju nositi odobreni PFD-1, 2 ili 3.

PFD na djeci

Prilikom odabiranja PFD za dijete treba paziti da veličina prsluka djetetu dobro pristaje, te da mala djeca ne iskliznu iz prsluka kad dospiju u vodu.

sva djeca mlađa od 10 godina moraju nositi odobreni PFD-1, 2 ili 3 dok su na rekreacijskoj brodici koja plovi, osim ako su u palubnoj kućici, kabini, polukabini ili sigurnom zatvorenom prostoru. Gornje informacije predstavljaju minimalne zahtjeve, ali se preporučuje da sva djeca nose odobreni PFD kad god se kreću po brodici ako postoji mogućnost da padnu s nje.

Baklje za pogibelj

Rekreacijske brodice trebaju nositi dvije ručne crvene buktinje i dvije narančaste dimne buktinje odobrenog tipa kad plove u obalnim vodama. • Buktinje za pogibelj imaju rok upotrebe tri godine. Morate biti sigurni da su vam buktinje važeće i nabaviti nove ako im je rok upotrebe istekao.

• Narančaste dimne buktinje, koje se mogu vidjeti do 4 km udaljenosti, treba koristiti na dnevnom svjetlu da se naznači vaš položaj.
• Crvene buktinje, koje su vidljive do 10 km udaljenosti, namijenjene su za noćnu upotrebu, ali se mogu vidjeti i danju. • Uvijek odgađajte upotrebu buktinja sve dok ne vidite avion, ili dok vam ljudi na obali ili drugim brodicama nisu u vidokrugu. • Držite buktinje daleko od goriva i zapaljivih materijala.• S obzirom da buktinje privlače vlagu, držite ih na dostupnom, ali suhom mjestu. • Budite spremni – pobrinite se da svi na vašoj brodici znaju gdje su buktinje spremljene i kako ih sekoristi.• Pazite da pažljivo slijedite upute za aktiviranje buktinja.Heidelberg Queenscliff

Victorian Recreational Boating Safety Handbook 21 Brodski radio Brodska dvosmjerna radio postaja predstavlja jedinstveno sredstvo za traženje pomoći ako je brod u pogibelji, za praćenje i(li) ažuriranje spasavalačkih operacija i pozicionirane broda. Operateri također mogu pratiti vremenske uvjete preko jedne od brojnih obalnih radio postaja za pomorce (Coast Stations and Limited Coast Stations)

Postupci rukovanja radiom

Koristite standardne postupke kako je opisano u priručniku da izbjegnete zbrku i skratite vrijeme odašiljanja. Nepotrebno pričanje može otežati prijem slabog poziva za pomoć; a jednog dana to može biti vaš poziv. U lošim uvjetima treba koristiti samo preporučenu fonetsku abecedu. Vaša radio postaja je vaš komunikacijski pojas za spašavanje, i zato je važno upamtiti:• ne odašiljte nepotrebne poruke• slušajte prije odašiljanja i izbjegavajte interferenciju s drugim stanicama• za poruke o pogibelji održavajte najbolji kontakt i pustite da vas vodi obalna ili ograničena obalna stanica • uvijek koristite svoj pozivni znak ili ime brodice za identifikaciju – nije dozvoljeno upotrebljavativlastita imena ili prezimena• poruke moraju biti kratke i jasne• ako šaljete poziv o pogibelji, važno je da navedete svoj položaj, prirodu pogibelji, vrijeme na vodi, tipplovila i broj ljudi• za poruke koje nisu o pogibelji, uredite da se prebacite na radni kanal kad uspostavite kontakt sonim koga zovete• prestanite odašiljati kad obalna stanica zatraži da to učinite • uvijek vratite radio na 27 MHz – 27.880 (Ch. 88) nakon što završite poziv.

Postupak u slučaju pogibelji

Koristi se jedino kad je plovilo ili osoba u životnoj ili neizbježnoj opasnosti i treba pomoć odmah.

komunikacije o pogibelji mogu se voditi na sljedećim kanalima:

Tip radija Kanal

VHF 16 27 MHz 27.88 MHz HF 4125, 6215 i 8291 kHz Signal za uzbunu Radiotelefon (2 tona) Signal za uzbunu (ako je ugrađen)

Victorian Recreational Boating Safety Handbook 22 Poziv o pogibelji ‘mayday mayday mayday, this is … (ime plovila i pozivni znak)’.Izgovoreno tri puta.

Poruka o pogibelji

Poruka o pogibelji ima apsolutnu prednostpred svim ostalim radio prometom i može se slati jedino uzovlaštenje kapetana broda ili osobe odgovorne za sigurnost vaše brodice.poruka o pogibelji:

Važna napomena: Sljedeću poruku o pogibelji treba govoriti na engleskom jeziku. • ‘mayday mayday mayday, this is – ime ili druga identifikacija vašeg plovila (ponovljeno tri puta)• podaci o vašem položaju u stupnjevima i minutama latitude i longitude ili prema dobro poznatomzemljopisnom orijentiru• priroda i vrsta pogibelji i vrsta tražene pomoći • svaka druga informacija da se olakša spašavanje uključujući broj ljudi na brodu. Ako se ne primi nikakav odgovor, ponovite poziv i poruku o pogibelji, naročito u periodima ‘tišine’ na ostalim frekvencijama za pogibelj ili na bilo kojoj drugoj slobodnoj frekvenciji na kojoj biste mogli dobiti pomoć.

Poziv o hitnosti 112

Ako poziv o pogibelji nije potpuno opravdan, treba koristiti poziv o hitnosti ‘pan-pan’ (izgovoreno tri puta) da se najavi da slijedi vrlo hitna poruka koja se tiče sigurnosti brodice ili osobe. Poziv je isti kao i za poruku o pogibelji, s tim da poruka počinje: ‘pan pan, pan pan, pan pan’. Sidra Sidro je važan dio opreme. Propisana oprema prikazana je u tabeli minimalne sigurnosne opreme. Kod sidratreba voditi računa da se osigura sigurnost brodice jer promjene vjetra i mora mogu djelovati na snagu usidrenja. Uputno je imati najmanje 2.5 metra lanca pričvršćenog između sidrene prečke i konopa. Lanac znatno povećava snagu usidrenja.

Sidrenje

Brodovi se ne smiju sidriti u kanalu tako da smetaju ili potencijalno ometaju navigaciju drugog broda. Prema tome, sidrenje u kanalu zabranjeno je bilo iz kojeg razloga osim hitnog slučaja. Da biste usidrili brodicu u očitoj plimnoj struji, trebate ići naprijed protiv struje, pustiti sidro, te zaustaviti motor kad se sidro uhvati. SIDRENI KONOPI Plovila po duljini Brodica na vesla Manje od 5 m 5 m do <8 m 8 m do <12 m 12 m ili višeDuljina sidrenog konopa u metrima 35 45 50 55 70Tip sidrenog konopa i promjer u mm(a) polipropilen (stabiliziran protiv kemijskedegeneracije), ili 10 10 12 20 28(b) najlon, ili 8 8 10 16 20(c) biljno vlakno, ili Promjer/čvrstoća do (b) (d) metalni lanac ili čelično uže čvrstoća do (b) Poznavanje lokalnih uvjeta (Local knowledge) Osim što se treba pridržavati svih viktorijskih zakona i propisa o plovidbi, važno je doznati da li postoje i nekaposebna lokalna pravila kad ste daleko od domaćih voda. Potražite savjet o lokalnim uvjetima i nosite pomorske karte područja gdje ćete ploviti. Mogu se nabaviti odlične mape koje pokazuju plitka mjesta brojkama ili bojama i daju točne podatke o rampama za porinuće i sidrištima. ako plovite u drugoj saveznoj državi, trebate se pridržavati pravila i propisa o sigurnosti i upravljanjubrodicom koji vrijede u toj državi.Victorian Recreational Boating Safety Handbook 24Vremenski uvjeti (Weather and conditions)Vrijeme’Ako će puhati, ne idi’ korisna je izreka. poslušajte vremensku prognozu, koja se redovno ažurira i daje upozorenja o jakim vjetrovima i burama.Iznenadne nalete vjetra zato budno osmatrajte i redovno provjeravajte da li sena horizontu pojavljuju opasni oblaci ili zapjenjeni valovi.Uputite se prema obali ili zaštićenoj strani otoka jedino ako ste blizu. Ako je moguće, plovite u vjetar i valove ujednačenom brzinom. Naleti vjetra uglavnom traju kratko i obično prethode promjeni smjera vjetra, uglavnom pušući dvostrukom snagom od vjetra koji slijedi. često je najbolje da ih se prebrodi, držeći pramac u vjetar i održavajući brzinu dovoljnu da možete kormilariti. Ne dozvolite da brodica bude nošena bočno u vjetar i valove, jer se može napuniti vodom ili prevrnuti. ako brodica nema motor i sidro, vucite morsko sidro s pramca da držite brodicu usmjerenu prema valovima.čvrsto vedro ili veslo na užetu mogu predstavljati odgovarajuće pomoćno sidro. ako se ipak prevrnete, možda je najbolje da ostanete s brodicom sve dok ne stigne pomoć, jer će brodica biti vidljivija prije nego čovjek u vodi. Ako je moguće, navucite PFD.

Vjetar

Vjetar puše po prilici paralelno s linijama (izobarama) na meteorološkoj karti, u smjeru kazaljke na satu okoniskih (LOWS), a suprotno od kazaljki na satu oko visokih (HIGHS). Što su izobare bliže jedna drugoj, to jevjetar jači. brda i doline također mogu utjecati na vjetrove na principu dimnjaka, izazivajući jače i naglije vjetrove i stvarajući lokalne pomake smjera. Latrobe Valley usmjerava zrak, stvarajući prilično jake vjetrove nad najvećim dijelom zaljeva, dok se slabiji vjetrovi javljaju na najudaljenijem sjevernom dijelu. To je česta pojava na kopnenim plovnim putevima okruženim brdima.Hladne fronte obično izazivaju promjene u jak, olujni vjetar, koji nije uvijek popraćen jakim naoblačenjem i kišom. Naročito ljeti promjene u južni vjetar mogu biti bez oblaka, ali svejedno mogu stvoriti opasne nalete vjetra. Naleti i iznenadni pomaci vjetra mogu se javiti s pljuskovima i olujama. Izvješća Meteorološkog zavoda: • Upozorenja o jakom vjetru (Strong Wind Warnings) kad se očekuje prosječna brzina vjetra od 25 do 33 čvora; • Upozorenja o buri (Gale Warnings) za 34 do 47 čvorova; i • Upozorenja o oluji (Storm Warnings) za brzinu vjetra od 48 čvorova ili više kad se očekuju udari vjetra do 40 posto iznad srednje brzine. Prognoze meteorološkog zavoda pisane su tako da opisuju tipično vrijeme kakvo se očekuje u predviđenom vremenskom periodu. To znači da prognoze rijetko opisuju vjetar i valove koji se javljaju na svim mjestima ili kroz cijelo vrijeme. Prognoza također nastoji opisati sve nepogodne ili opasne vremenske uvjete očekivane u tom periodu. Na primjer, prognoza za jedan dan može najaviti zapadni vjetar od 10-15 čvorova, ali se slabiji vjetrovi često mogu javiti iz različitih smjerova u zavjetrini, naročito ujutro prije nego što se vjetar stabilizira. Isto tako, prognoza može najaviti ‘moguće nalete vjetra s olujom’.

Valovi

Valovi veći nego za što je brod dizajniran glavni su uzrok nezgoda i utapanja, kako na kopnenim, tako i na obalnim vodama. valove stvara vjetar prelazeći preko vodene površine – što je jači vjetar i dulji ‘fetch’ (dužina vode preko koje vjetar puše), to su veći valovi. Valovi se stvaraju vrlo brzo kad vjetar počne puhati iznad vode. Njih zovemo morski valovi. Ako vjetar puše dugo vremenaiznad iste površine, stvaraju se veliki oceanski valovi. Velikivalovi često imaju dovoljno energije da putuju tisućama kilometara od mjesta nastanka dok se ne razbiju o obalu. Morski i veliki valovi mogu se javiti istovremeno, često dolazeći iz različitih smjerova. Morske valove vjetar gura cijelo vrijeme, dok su velike valove možda pokrenuli dva-tri dana ranije vrlo udaljeni vjetrovi ilijake struje.vremenska prognoza koristi izraz ‘značajna valna visina’. Značajna valna visina je prosječna visina najviših 33 % valova, i većina valova bit će manja od toga. Međutim, maksimalne visine valova mogu biti do dvostruko veće od značajne visine valova. Osim toga, prognozirani valovi javit će se samo tamo gdje je ‘fetch’ najduži. Dakle, od sjeverozapadnog vjetra koji puše brzinom od 20 čvorova iznad Port Phillip Bay valovi će se javiti u krajnjem jugoistočnom dijelu zaljeva (vidi dijagram).

Oluje

Oluje su još jedna velika opasnost za brodice. Kumulonimbusi ili olujnioblaci (vidi dijagram) stvaraju jake, olujne vjetrove, koji pušu iz olujnefronte.Ako vidite takav tip oblaka, trebate pratiti kako se kreće – oblaci se često kreću u drukčijem smjeru nego vjetar uz površinu mora. Ako izgleda da će proći iznad vas ili do nekoliko kilometara od vas, uputite se smjesta prema obali.

Savjeti za sigurnost

• Upoznajte lokalne čimbenike koji utječu na morske uvjete i doznajte gdje ćete naći najbliži zaklon. • Naučite čitati meteorološke karte. • Imajte na umu da je meteorološka karta u jutarnjim novinama nacrtana dan ranije.• Uvijek provjerite najnoviju vremensku prognozu i upozorenja prije nego izlazite na more i znajte ukakvim vremenskim uvjetima vaša brodica nije više sigurna.• čuvajte se oblaka koji naglo tamne i spuštaju se – naleti vjetra mogu početi svakog časa. • Kad ste na moru, slušajte vremenska izvješća na javnom i brodskom radiju. • Budite prilagodljivi – promijenite planove ako je potrebno.

Što je sprud?

Sprud je nagomilani pijesak ili mulj na ulazu u rijeku, potok, jezero ili luku.

Zašto su sprudovi opasni?

Na sprudovima zbog specifičnih uvjeta more može naglo postati duboko i često se lome valovi. Zbog toga treba poduzeti određene mjere opreza i manevrirati plovilom krajnje pažljivo. Prelaženje spruda posao je za iskusnog voditelja brodice. Budite krajnje oprezni Uvjeti na sprudu mijenjaju se brzo i bez upozorenja. Kad se namjerava prijeći sprud, treba uzeti u obzir iskustvo kapetana i tip plovila. Nikakvo iskustvo ili tip brodice neće prijelaz učiniti sigurnim ako su vremenski uvjeti granični ili se pogoršavaju. Ni u kojoj situaciji ne isplati se reskirati. Ako ste u nedoumici, nemojte ići. Kad jednom započnete, morate dovršiti prelaženje spruda. Poznavanje lokalnih uvjeta Svaki je sprud drukčiji. Trebate naučiti o svakom sprudu od voditelja lokalnih gospodarskih brodica, pomorskih ispostava, dobrovoljnih spasavalačkih grupa ili pomorske policije. Neposredno prije prelaska spruda uvijek se obratite lokalnoj ispostavi da doznate najnovije uvjete na sprudu. Procijenite uvjete Voditelji brodica moraju procijeniti uvjete na sprudu i biti svjesni da nagla promjena uvjeta može spriječiti sigurni povratak. Brodice koje nisu sposobne izdržati pogoršane uvjete na moru izvan spruda ne bi smjelenapuštati luku. Trebate ponijeti dovoljnu količinu rezervnog goriva i zaliha u slučaju da morate ostati na moru duže nego što namjeravate, ili trebate skrenuti u drugu luku ako loši uvjeti na sprudu sprečavaju povratak. Nabavite vremensko izvješće za vrijeme prelaska spruda i vremensku prognozu koja se očekuje pri povratku. Ne upuštajte se u plovidbu ako imalo sumnjate u sposobnost da se vratite.

Pazite

• Svi sprudovi imaju područja lomova valova gdje ima i zraka. Na tim mjestima stabilnost brodice može biti znatno smanjena, a rukovanje otežano.• Opasniji morski uvjeti iznad spruda češći su za vrijeme oseke dok se more povlači. • Noćna prelaženja su riskantnija. • Plovila koja pokušavaju prijeći sprud za vrijeme oseke ili neposredno prije, vjerojatnije će naići na pogoršane uvjete.• Tekućine i nepričvršćeni predmeti koji ‘bućkaju’ s jedne strane na drugu mogu smanjiti stabilnost broda. Npr. frižider-torbe, kante s ribom i voda na palubi.

Pripreme za prelazak spruda:

• Treba uspostaviti valjanu komunikaciju između voditelja brodice i lokalne lučke ispostave. • Nabavite najnovije informacije o plimi i vremenu.• Uvijek se preporučuje prelaženje za vrijeme plime kad se more diže. • Ostanite na sigurnoj udaljenosti dok ne dobijete izvješće o uvjetima na sprudu. • Provjerite da li su svi otvori na palubi i sva vrata dobro pokriveni ili zatvoreni.• Sve nepričvršćene predmete treba pričvrstiti ili sigurno spremiti. • Provjerite da li sve osobe nose odobreni PFD.• Sve osobe se moraju udaljiti s mjesta na palubi izloženih moru i valovima.• Svi moraju sjediti i biti mirni.• Provjerite da li je sva oprema za spašavanje na pristupačnom mjestu i potpuno spremna za iznenadnu upotrebu.

Victorian Recreational Boating Safety Handbook 28 • Ako je moguće, napravite blagi trim na krmi. • Prije nego se približite sprudu, testirajte pozicije motora “ahead” (pramcem) i “astern” (krmom).Provjerite da li motori vuku gorivo iz punog spremnika.AKO STE U NEDOUMICI, NE IZLAZITE. Ako ste već izašli na more, pa ste u nedoumici – ostanite vani. Konačnu odluku da li da se sprud prelazi ili ne, donosi voditelj brodice na vlastitu odgovornost. Prelaženje spruda:• Dok se približavate sprudu, dobro pazite na dubinu vode, najmanje valove, gdje se valovi lome, itd.• Provjerite gdje ostala plovila prelaze sprud. To je najvjerojatnije mjesto gdje ćete i vi prijeći sprud. • Pratite:- glavni smjer i snagu vjetra- učestalost grupiranja valova – kurs koji se slijedi – promet preko spruda – alternativne rute. • Budite sigurni da se je svaki prethodni brod već dovoljno udaljio od spruda prije nego počnete prelaziti. • Prilaziti treba umjerenom brzinom da bi voditelj brodice po potrebi mogao povećati ili smanjiti brzinu.

Isplovljavanje – napredovanje prema moru:

• Plovite polako prema lomljenim valovima, tražeći mjesto gdje se lome zadnji ili, još bolje, uopće ne lome. čekajte na mirniju površinu vode i provezite kroz nju. • Ako izgleda da nema prekida valova, polako vozite kroz svaki dolazeći val. • Pazite preko svakog vala da ne idete prebrzo jer bi se moglo desiti da brodica izbaci dno ako prejakouroni.• Silovito probijanje kroz valove također može prouzročiti velika oštećenja na konstrukciji brodice. • Ako je moguće, prelazite valove malo na stranu, tako da se brodica mirno provalja preko brijega svakog vala.

Uplovljavanje – napredovanje prema luci:

• Približavajući se s mora, povećajte snagu brodice da uhvatite veću grupu valova. • Postavite brodicu na stražnji dio vala (NEMOJTE se spuštati niz prednji dio vala).• Prilagodite brzinu brodice brzini valova – ali NEMOJTE pokušavati pretjecati valove.