Preneseno s Dubrovnik Press Portal
PIŠE: ŠIME DUVANČIĆ
Brakovi, podmorske uzvisine su bez dvojbe najbolje pozicije za ribolov udicom. No, nisu sve oni i njihovi dijelovi podjednako prikladni za sve načine ribolova. Za lov bulentinom, najprikladnijim alatom za ribanje na njima, idealne su pozicije strmije padine kamenitih brakova.
Uz obilje sitnijih, na takvim terenima od krupnijih riba najčešće se zadržavaju kantori, škrpine, sarci, grujevi i murine, te nešto rjeđe pagri… Radi se o u mnogo čemu različitim ribama, pa se trebaju rabiti i različiti pribori, ponajprije završnjaci (sistemi, predvezi, primule). Kojim će se loviti, ovisi o prevladavajućoj vrsti lovine. Nužno je imati barem dvije vrste završnjaka. Oba trebaju biti tipa „očenaš“ („patenoster“), odnosno imati olovnicu na kraju i tri priveza (pjoka, primule).
Kod prvog tipa najniži je privez udaljen od olovnice, tako da mu udica ne dira dno kad je olovnica na njemu. Rabi se za lov na vrlo škrapastim dnima, gdje prevladavaju kantari i šarzi. Za lov na čistijem dnu u podnožju strmine bolje je koristiti završnjak kod koga je najniži privez postavljen neposredno uz olovnicu, tako da leži na dnu. Služi za pretežiti lov škrpine, gruja i murine.
Bez obzira na to kojim se završnjakom lovilo, osnovna najlonska struna treba biti debljine barem 0,35 do 0,50 mm, završnjak za 0,05 mm tanji i s privezima dužine 20 do 50 cm međusobno udaljenim 30 do 60 cm i s udicama širine luka oko 10 mm.
Zbog velike dužine, a da bi se pravodobno davala kontra, za osnovu strunu bolje je koristiti slabo rastezljiv najlon. Struna treba biti deblja kad se lovi „preko prsta“ nego kad se koriste štap i rola. Spojeve struna je najbolje izvesti posredstvom vrtilica ili drugih rotirajućih elemenata. Tako će se u, posebice u slučaju ulova ugora ili murine, onemogućiti uvrtanje struna i mršenje završnjaka.
Loviti je najbolje s dva pribora istovremeno, a prednost treba dati suvremenoj opremi-štapu i roli. Štap mora biti brze akcije, ali osjetljivog vrha, a rola barem srednje brzine i veličine.
Ribe koje obitavaju na strmim padinama brakova rado će prihvatiti mnoge mamce. No, crve, školjke i račiće „obrstit“ će sitnije ribe, često i prije nego što stignu na dno. Zato treba koristiti žilavije mamce. Iako je srđela najučinkovitija, prednost ipak treba dati žilavijim glavonošcima, ponajprije lignji, odnosno lignjunu.
Velike srđele treba nadijevati izrezanu na filete, a manje cijelu. Isto vrijedi i za glavonošce, s tim da, ako se može birati, prednost treba dati lignji. Glavonošce dužine 3 do 7 cm najbolje je mamčiti cijele.One dužine 15 do 20 cm valja nadijevati cijele samo kad se očekuje ulov ugora ili murine. Drugim ih ribama treba nuditi izrezane na manje komade, a najbolje nakon što se malo omekšaju udarcima drvenog kuhinjskog bara.
Kao i sve druge načine udičarenja na brakovima, lov bulentinom na strmim padinama najbolje je obavljati po mirnom moru, kako danju tako i noću. Sezona dobrog lova na strmim podmorskim uzvisinama, traje od ožujka i traje do kraja jeseni, a sad joj je vrhunac.
Za razliku od ostalih dijelova brakova, na njihovim strmim padinama bulentinom se može loviti samo iz plovila koje je usidreno. Posao će znatno olakšati primjena ehosondera. Sidrenje počinje zaustavljanjem plovila nad najvišom točkom braka. S pramca se spusti sidro, pa krmom vozi na odabranu poziciji lova, vodeći račina o tome da se ne zateže konop pramčanog sidra, kako ono ne bi popustilo i pomaklo se. Ne treba se zaustaviti na mjestu lova, nego valja produžiti još malo i s krme spustiti drugo sidro. Zatim se valja laganom vožnjom vratiti na odabranu poziciju lova i zategnuti oba konopa. Iako operacije sidrenje izgleda jednostavno, vjerojatno će je trebati nekoliko puta ponoviti dok se ne nađete točno nad željenim mjestom lova.
Posao sidrenja znatno olakšati prikladna oprema. Za stjenovito dno kakvo je na strmim bracima, najbolje su se pokazala sidra „mačak“s relativno tankim kracima. Za plovila dužine do 6 m, kakvih je najviše na našoj obali, najprikladnija su takva sidra težine do 6 kg i debljine krakova 8 do 10 mm. Sidra će bolje držati ako se između njih i užadi postave lanci debljine 6 do 8 mm i dužine 4 do 8 m. Što se tiče užadi, ona treba biti što tanja, između 4 i 10 mm promjera, kako bi pružali što manji otpor morskoj struji, ali i zauzimali što manje prostora na plovilu, jer moraju biti dosta dugačka, barem po 100, čak i 200, pa i više metara. Što je užadi na plovilu više, to bolje, jer nikada se ne zna koliko ih treba otpustiti, a to ovisi o dubini i stanju mora na mjestu ribolova, težini sidra, veličini plovila itd.
