ODABIR ŠTAPA ZA PANULU

Počinje glavna sezona lova pendulom. Do kraja listopada, čak i studenoga, potezanjem mamca za plovilom, više ili manje uspješno, moći će se loviti sve jadranske grabljivice, ali i neke ribe koje se smatraju mirnima. Dobar dio će ih se moći savladati tradicionalnim načinom lova „preko prsta“. Međutim, klasičnim načinom izvući ribu tešku do 20 kilograma podvig je vrijedan divljenja, dok  je ulov one od 50 ili više kilograma skoro nemoguć. Želi li u koliko – toliko u ravnopravnoj borbi savladati kakvu „beštiju“, ali i maksimalno uživati u lovu i znatno manjih riba, udičar treba penduližati štapom i rolom.

 

Iako se manje ribe pendulom mogu loviti i štapovima namijenjenim drugim načinima udičarenja, i njih je bolje, a krupnije ribe i jedino moguće, loviti štapovima posebno pravljenim za takav način udičarenja. Evo kako odabrati najprikladniji.
NAJČEŠĆA DUŽINA ŠTAPA IZMEĐU 1,7 I 2,3 METRA

 

Zbog više ili manje ograničenog raspoloživog prostora u plovilu štap mora biti kratak. Najčešće se izrađuje u dužinama od 1,7 do 2,3 metra, ali ih ima i do pola metra dužih ili kraćih. Kako djeluju kao poluga, za lov lakših, manje borbenih i slabijih riba mogu se koristiti duži, dok je krupnije, borbenije i jače ribe lakše savladati kraćim štapovima.

Zbog napora koje podnose najbolje je ako su pendulaški štapovi izrađeni od jednog komada. Moraju li zbog dužine biti iz nekoliko, trebaju imati što manje dijelova. Najbolje je ako je jedan od njih sama drška.

 

AKCIJA ŠTAPA

 

Štapovi za pendulu mogu imati tri vrste akcije. Ukoliko se pod maksimalnim opterećenjem savija samo vršnim dijelom, otprilike oko 33 posto u odnosu na ukupnu dužinu, uključujući i dršku, štap ima vršnu, odnosno brzu akciju. Ako do savijanja štapa dolazi otprilike do dvije trećine njegove dužine, on ima srednji ili polu paraboličnu akciju. Savija li se gotovo cijeli, akcija mu je parabolična, odnosno spora. No, i kod takvog štapova svi dijelovi se ne trebaju podjednako savijati. Najbolji su oni kojima se donja trećina najmanje savija.
Izbor akcije štapa ovisi o njegovoj jačini, dužini, načinu lova, ali i vrsti osnovne strune. Osnovno je pravilo da se brži koriste za lov manjih, a sporiji težih riba. Također, sporiji su pogodniji za lov nerasteuljivim višenitkama, te kad se krupne ribe umjesto iz borbene  stolice ili pomoću borbenog stupa love stajanjem, takozvanom stand-up tehnikom.

 

Kao i svi drugi, štapovi za pendulu se proizvode od kompozita – mješavine plastike i raznih vlakana.

 

Najjeftinija, ali i najteža su staklena. Od njih se prave štapovi parabolične akcije. Lakši i brži se prave od skupljih ugljičnih, a najlakši od iznimno skupih vlakana kevlara. Zbog smanjenja težine i cijene, štapovi se izrađuju i kombiniranjem tih vlakana. Najčešće se snop staklenih stiska obmotavanjem ili pletenjem ugljičnim vlaknima.
Stupanj savijanja štapa ovisi i o broju provodnika strune, ali i njihovog rasporeda. Zbog uštede, mnogi proizvođači na štapove stavljaju manji broj provodnika koji osiguravaju da struna, kad je štap maksimalno savijen, ne dodiruje njegovo tijelo, tzv. blank. U pravilu, idealan razmak između provodnika je oko 30 cm, s tim da je taj razmak malo manji prema vrhu, a malo veći prema drški štapa.

 

PROVODNICI

 

Provodnici mogu biti prstenasti ili valjkasti. Prstenasti su jeftiniji i manje, ali dovoljno dobri za štapove namijenjene lovu manjih riba. Najbolje je ako imaju tri noge – držača kojima su spojeni na tijelo štapa. I jeftiniji štapovi za lov srednje teških riba imaju prstenaste uz jedan, vršni, valjkasti provodnik. Međutim, puno je bolje ako takvi štapovi imaju sve valjkaste provodnike, čiji okretanjem smanjuju trenje strune između sebe i strune te tako sprječavaju njeno zagrijavanje i slabljenje.

U valjcima najkvalitetnijih takvih vodilica ugrađeni su kotrljajni ležajevi. Najlošiji valjčići takvih provodnika se izrađuju od plastike. Njihovi nosači se prave od inoxa ili  slitine aluminija, što je skuplje rješenje koje doprinosi smanjenju težine štapa.

 

Provodnici strune, njih 5 do 9, ovisno o dužini i kvaliteti štapa, postavljaju se s njegove gornje strane, što mu poboljšava snagu i sigurnost. To znači da je i rola s gornje strane, obvezno između dva dijela rukohvata. I njen držač mora biti od nehrđajućeg materijala. Kod štapova manje snage on je najčešće navojni, kao i kod ostalih štapova, dok se na  najjače rola postavlja pomoću obujmice s četiri vijka.

 

Drška pendulaškog štapa mora biti ugodna za držanje i što duža jer se treba držati s dvije ruke. Najčešće je od pjenaste gume ili plastike, skuplji modeli su od pluta, a zbog potrebe za izuzetnom čvrstoćom štapa drška jačih modela se pravi od drveta ili čak aluminija. Na kraju drške je kružni utor za oslanjanje u borbeni pojas.

 

TEŽINSKE KLASE ŠTAPOVA

 

Raspon težine riba koje se love pendulom je od stotinjak grama do nekoliko stotina kilograma. Zato se štapovi moraju izrađivati i u različitim snagama – od šest do 130, rjeđe  150 ili 200 libri (libra = 453 grama). Oznaka u librima (Lb) na štapovima, ali i drugom priboru za pendulu, ne označava težinu bacanja, kako je to kod štapova za druge načine ribolova, nego nosivost strune primjerene određenom štapu i roli.

Radi lakšeg odabira štapa, ali i ostale opreme, unutar navedenih snaga, pendulaški se štapovi dijele prema težinskim klasama, najčešće na lagane, srednje, teške i super teške.

 

Lagani su oni snage 6, 12, 15 ili 20 Lb. Na njih se postavlja osnovna  najlonska struna promjera 0,20 do 0,35 mm ili višenitka debljine 0,10 do 0,16 mm. Bez većih teškoća takvim priborom svladati se mogu ribe do 5 – 6 kg težine poput iglice, ukjata, širuna, lokarda, manjih smuduta…

 

Dužina im je najčešće između 2,4 i 2,8 m, a na njih se umjesto multiplikatora odgovarajuće snage može postaviti i klasična stacionarna rola. Također, umjesto ovih specijalnih, za lagano penduližanje mogu poslužiti klasični štapovi dužine do 2,5 m težine bacanja 50 do 150 grama, akcije A ili B, s rolom kapaciteta 150- 200 m strune promjera 0,30 do 0,40 mm.

 

Uz lagani, srednje teški je štap najčešće rabljeni za pendulavanje na našem dijelu Jadrana. Nosivost mu je 20, 30 ili 40 Lb. Na njega se postavlja multiplikator odgovarajuće snage, odnosno kapaciteta 250 do 300 m najlonske strunom promjera 0,40 do 0,60 mm. Umjesto multiplikatora, koristiti se može i najteža klasična rola, obvezno sva od metala. Takvim priborom se mogu svladati ribe do težine od 20 kg, poput polande, zubaca, pagra, lice, feluna…
Teški štapovi su oni jačine 40, 50, 60 i 80 Lb. Rabe se isključivo u paru s multiplikatorom i to kapaciteta do 300 m strune odgovarajuće snage, odnosno promjera 0,60 do 0,90 mm, ako je najlonska. Štap mora imati barem vršnu vodilicu s valjčićem. Ovakav pribor namijenjen je lovu velikih zubaca, feluna, manjih tuna te ostalih riba do težine od 50 kg.

Super teškim štapom se smatra onaj jačine 80, 100, 130 i više libri. Multiplikatori postavljeni na njih imaju kapacitet od 1.000 metara najlona promjera 0,90 do 1,20 mm. Namjena ovakvog pribora jest lov velikih tuna, igluna, iglana i morskih pasa.
Navedena podjela služi samo kao orijentir za kompletiranje dobro izbalansiranog pribora jer veličinu ulova ograničava samo znanje i spretnost ribolovca. Naši spretni ribolovci i sa srednje teškim priborom uspijevaju savladati i tune teže od 100 kilograma.