Težina olovnice- najvažniji čimbenik dubine panulavanja
Piše: Šime Duvančić
Dubina zarona ovisi čak i o tome
koliko se dugim štapom lovi, drži li se on uspravno ili položen k površini mora, odnosno lovi li se preko prsta iz podignute ili spuštene ruke
olovo1
Ribolov udicom na većim dubinama nemoguć je bez dodatnog utega, olovnice na priboru. Olovnica mora biti dovoljno težak da pribor spusti i drži na željenoj dubini, ali i što lakši kako bi omogućio što veću osjetljivost pribora na ugriz ribe. Pomiriti te dvije suprotnosti i izabrati uteg prave težine vrlo je teško, posebice kad se radi o potezcu, panuli.
Brojni čimbenici
Ni iskusnim panulašima, a pogotovo početnicima nije uvije lako odrediti na kojoj se točno dubini mamac nalazi, jer to ovisi o više čimbenika. Najvažniji i najmanji je težina te oblik olovnice, koji je manje ili više hidrodinamičan, zbog čega pruža manje ili više otpora i zato više ili manje dublje roni. Drugi je brzina kretanja plovila iz koga se lovi. Ona varira između 1 i 1,5 čvora kad se živimolovo2 mamcem lovi zubatac, 3-4 za luca, pa sve do 7-8 čvorova, kad se varalicom lovi palamida, tuna, lampuga, lica i druge brze pučinske grabljivice.Veoma važan čimbenik jest i promjer strune pribora, odnosno otpor koji pri povlačenju ona stvara. Što je deblja, to je otpor veći, a zaron manji. Ništa manje važan čimbenik nije ni udaljenost olovnice od plovila, odnosno dužina strune na kojoj je. Ona ovisi o vrsti ribe koja se lovi i kreće se u pravilu od 20-30 do 50-60 m. Što je dužina veća i zaron je veći.Ponekad veoma važan čimbenik jest i smjer te jačina morske struje. Što je ona jača i okomitija na smjer kretanja olovnice to je njen zaron manji.Na kraju, dubina zarona ovisi čak i o tome koliko se dugim štapom lovi, drži li se on uspravno ili položen k površini mora, odnosno lovi li se preko prsta iz podignute ili spuštene ruke.Sve te čimbenike treba uzimati u obzir kada se procjenjuje na kojoj će dubini ploviti mamac. Pritom je najvažnije imati na umu da ćemo, osim povećanjem težine same olovnice, veću dubinu postići sporijom plovidbom, upotrebom tanje i duže u more ispuštene strune. Ovdje dolazi do izražaja još jedna prednost PE, višenitkne strune- mala debljina.
olovo4
Presudna težina olovnice
Pri procjeni dubine plovidbe m
amca na kraju panule kao odličan orijentir mogu poslužiti dvije priložene tabele. U njima su navedene približne dubine koje postiže olovo istog, hidrodinamičkog oblika pri brzinama kretanja plovila od 3, odnosno 4 Nm, s 50 m otpuštene strune, s tim što je u jednom slučaju (tabela 1) korištena ona za laku panulu, debljine 0,25 mm, odnosno klase 8 Lb, a u olovo3drugom (tabela 2) znatno deblja, promjera 0,50 mm (30 Lb), predviđena za srednje tešku panulu. Dodatni problem u vezi s olovnicama je opterećenje ko
je trpi pribor. Naime, kada upotrebljavamo olovo težine 200 do 300 g, snaga štapa ne bi smjela biti manja od 20 Lb, a za ono od pola kilograma- 30 Lb. Otežanje putem postavljanja pojedinačne olovnice na osnovnu strunu u pravilu je primjenjivo za laku do srednje tešku panulu, koja se koristi za ribolov manjih i srednje velikih grabljivica, pogl
avito palamide, luca, skuše, plavice, šaruna i druge plave ribe, na dubinama do oko 5 m, uz upotrebu olovnica teških do 500 g. I teže dolaze u obzir, ali se u načelu ne preporučuju.
Tabela 1
Olovnica Brzini Dubina
(g) (Nm) (m)
50 3 0,7
4 0,35
80 3 1,1
4 0,7
100 3 2,6
4 1,7
200 3 4,0
4 2,5
300 3 6,2
4 5,1
500 3 7,5
4 5,6
Tabela 2
Olovnica Brzina Dubina
(g) (Nm) (m)
50 3 0,50
4 0,25
80 3 0,8
4 0,5
100 3 1,4
4 0,9
200 3 2,2
4 1,35
300 3 3,3
4 2,75
500 3 4,8
4 3,6
