marjan.hr

PLOVI I LOVI

Lignjun- prezreni brat „kraljice panule“

Niska cijena i velika žilavost razlozi su što se komadi lignjuna koriste i za lov ometcem i spustcem (kančanicom) manje cijenjenih riba poput gire, modraka, pauka, kanjca, šaruna, škarpuna…, ali i cijenjene škarpine

lignjun4

  • Tekst i foto: Šime Duvančić

 

sime duvancicGlavonošci su često rabljeni mamci, osobito lignja. Iako joj je veoma nalik, lignjun se najmanje koristi, barem na našem dijelu Jadrana. Osim što je neusporedivo rjeđi od lignje, glavni razlozi tome jesu to što je lignjun žilaviji i manje ukusan od lignje. Ipak, unatoč svemu tome, mnogi meštri od udice smatraju ga neopravdano zapostavljeni mamac, dovoljno dobrim čak i za lov najcjenjenijih riba.Podsjetimo, u Jadranu živi šest vrsta lignjuna, ali samo dva-veliki i, osobito, mali se masovnije love. Od lignji se razlikuju po tome što imaju znatno kraća peraja- veliki lignjun srcoliko, a mali skoro kvadratno. Glava im je veća, tijelo uže, a krakovi snažniji i duži nego kod lignji istih dimenzija. Na krajevima lovki, koje se ne mogu uvlačiti, nemaju dva nego četiri reda prijanjalki.

Na parangalima

Zbog niske cijene, lignjunima se kod nas najčešće mamče položci (parangali) namijenjeni lovu mačaka, pasa i druge divljači, landovine. Postavljaju se i na parangale namijenjene lovu pagra te one koji se polažu na teške terene te one namijenjenih lovu krupnih na terenima gdje ima puno sitnih riba. Shodno tome, komadi lignjuna se mogu koristiti i za lov svih tih riba ostalim udičarskim alatima.Niska cijena i velika žilavost razlozi su što se komadi lignjuna koriste i za lov ometcem i spustcem (kančanicom) manje cijenjenih riba poput gire, modraka, pauka, kanjca, šaruna, škarpuna…, ali i cijenjene škarpine. Međutim, njime se mogu loviti i ribe koje vole mekane mamce. Dovoljno je njegovo tijelo omekšati udarcima kuhinjskog bata, osloboditi tvrde opne i potom rezati na mekane i slasne komade.Kao dobra zamjena onima od lignje, krakovi i fileti lignjuna se mogu koriste i kao mamci u ribolovu potezanjem, panulavanjem šaruna, skuše, ušate, plavice, iglice…, ali i lubina, čak i gofa te zubaca.Za razliku od spomenutih riba, lampugi, rumbacu, strijeljki i škarmu je posve svejedno dali im se nudi lignja ili lignjun.

I za lov „okrunjenih glava“

Cijeli lignjun je dovoljno dobar mamac za lov zubaca teškim ometcem, kirnje i, osobito, pagra teškom dubinskom kančanicom. Pagru je najbolje ponuditi glavu lignjuna, koja je  dobar mamac i za lov krupnih komarči. Arbunu, fratru, šargu i kantru spustcem lignjun3(kančanicom) je, pak, najbolje ponuditi krak lignjuna.Kompletni lignjun je odličan mamac za lov tuna i ostalih pučinskih krupnih grabljivica potezanjem i puštanjem u struju mora. Na priloženim slikama prikazano je kako se uginuli lignjun mamči na jednu udicu. Udica se zabode s donje strane oko visine peraja i izvede oko sredine tijela mamaca. Nakon toga se kraj strune provuče kroz ka kraju tijela . Na kraju, mekanom žicom peraje zaveže oko kraja i osnove strune.U nedostatku lignje ili sipe, tako pripremljen lignjun može se koristiti i za lov potezcem gofa i, nešto manje uspješno, zubaca. Za lov potezcem, odličnim se pokazao mamac od plašta lignjuna oblikovan tako da izgleda poput glavonožca.Manje cijele ili komadi velikih lignjuna odlični su mamci za lov ugora i murine. Ne smeta ni ako zaudaraju- dovoljno su čvrsti i na daleko se „čuju“, što je važno u lovu tih grabljivica.Naši susjedi Talijani, lignjuna koriste i za lov „vertical jigging“-om,  tehnikom koja je posljednjih godina veoma popularna među našim sportsko- rekreativnim ribolovcima. Naprosto, umjesto varalice u obliku glavonožca, love lignjunom u čije je tijelo postavljena olovnica ispod koje među kracima lignjuna vise udice.Osim svježi, lignjun se za mamčenje može koristiti i usoljen te zaleđen. Za lov čekanjem, ometcem i spustcem, boje je rabiti zaleđene, jer im se tim postupkom konzerviranja ne povećava žilavost, kao soljenjem.

Ažurirano 17. veljače 2015 — 13:03

Autor

marjan

Sportsko Nauticka Ribolovna Udruga Marjan Split je neprofitabilna udruga građana udruženih sa ciljem promicanja nautike i ribolova, kroz sport i rekreaciju. Osnovana 30.10.1980g. kao društvo tj.S.N.R.D.Marjan. Upis u Hrvatski registar je izvršen dana 18 rujna 1998g. pod registarskim brojem 17000328.
S.N.R.U. Marjan © 2015 Frontier Theme