Dok se približavamo mjestu gdje cemo sidriti, još jednom provjeravamo kako su drugi usidreni i koliko je udaljena obala, da ne bismo doplovili preblizu kada ispustimo potrebnu duljinu sidrenjak. Oni koji su tu došli prije nas imaju prednost i zatečeno stanje moramo poštovati.
Ne smijemo doci ni preblizu obale gdje ima plićine i podvodnih litica. Važno je i iz kojeg smjera puše vjetar. tehnika_sidrenja
Plovimo brzinom is zaokrenemo tako da nam vjetar puše ususret dok prilazimo mjestu sidrenja.
Sidro obaramo tek u trenutku kada se plovilo nakon zaustavljanja počne pomicati krmom – motorom ili nošeno vjetrom. Kada je sidro dotaklo dno, sidrenjak puštamo onom brzinom kojom se plovilo krece kako predlanac i sidrenjak ne bi pali na hrpu preko sidra i sve se zaplelo.
Sidrenje završimo tako da, nakon što smo ispustili željenu duljinu, sidrenjak nametnemo preko bitve i u plovidbi krmom sidro vucemo 2-3 metra po dnu. Toliko mu je potrebno zauzeti potreban položaj i ukopa se. Ukoliko se sidro nije ukopalo, možemo
(1) plovidbom po krmi vuci sidro po dnu još nekoliko metara,
(2) sigurnije je da prije toga ispustimo više sidrenjak kako bi struk sidra bio manje podignut od dna i
(3) podignemo sidrenjak i sidro kako bi ponovili postupak sidrenja.
(Brižljiva kapetan jahte ima i oznake duljine na sidrenjak i to svakih 5 i 10 metara. Oznaciti ih možete bojom ili zavezanim uzicama u boji: po jedna za pet a po dvije za 10 metara sidrenjak.)
Promatrajuci obalu ili druga usidrena plovila, provjeravamo da li nas sidro drži na mjestu ili nas vjetar i dalje nosi krmom. Provjeravamo to i kasnije kada vjetar ojača, a po potrebi i noću.
Ako nam sidro ipak ne drži, možemo: (1) ispustiti više sidrenjak,
(2) oboriti još jedno sidro ili
(3) napustiti ovakvo sidrište i potražiti drugo. tehnika_sa_sidrom
Zanošanje lijevo i desno znatno cemo umanjiti ako spustimo dva sidra preko pramca pod kutem od oko 45 stupnjeva na smjer vjetra. Cinimo tako i kada dno nije pouzdano, da bismo pojačali sidrenje. No, dvostruko jace ovakvo sidrenje ne drži. Najprije oborimo jedno sidro a zatim otploviti do mjesta gdje će mo oboriti drugo sidro.
Kad nemate pred lanac za drugo sidro, možete niz sidrenjak spustiti uteg težine nekoliko kilograma. Uteg mora imati kariku u koju učvrstimo uzicu za spuštanje i škopac kojim uteg uškopim oko sidrenjak.
Prije podizanja sidra, treba najprije podići uteg.
Druga inacica sidrenje s dva sidra: glavnim preko pramca a sidarcem preko krme. Ovako sidrimo kada ocekujemo da ce nailaskom noci vjetar okrenuti na drugi smjer i kada nas zbog drugih usidrenih plovila ili blizine obale vjetar ne smije zanositi na jednu ili drugu stranu.
Najprije sidro spustimo preko pramca u pravcu odakle dolazi vjetar a zatim plovidbom krmom ispuštamo dva puta onoliko sidrenjak koliko ce nam biti potrebno s obzirom na dubinu mora.
Tada oborimo i drugo sidro preko krme istodobno ubirući polovicu sidrenjak glavnog, pramčanog sidra a ispuštajuci sidrenjak drugog sidra preko krme. Nedostatak je sidrenja s više sidara što bude otežano njihovo podizanje za lošeg vremena ponekad i nemoguće.
U slučaju da za nevremena morate napustiti sidrište i sidro u moru, obilježite ih plovkom i kasnije kad se vrijeme smiri vratite se i podignite ih. Naravno, postoji i treća inaćica sidrenja s dva sidra: sidrenje za izvanredne prilike. Oba su na jednom sidrenjak. Naprijed dolazi teže sidro. Udaljenost između njih treba biti nešto veća od dubine mora na tom mjestu. Najprije oborimo prvo sidro i kada potone do dna malo ga povučemo kako bi došlo u položaj za ukopavanje a njegov pred lanac ili sidrenjak vežemo za glavu drugog sidra. Tek zatim obaramo i drugo sidro i plovidbom po krmi oba ukopamo. Nedostatak je ovakvog načina sidrenja što je unekoliko otežano podizanje sidra. Prvo sidro valja izvaditi iz sohe i dignuti preko ograde pa tek zatim nastaviti s izvlačenjem drugog sidra koje se je već iskopalo dok smo bili zaposleni oko prvog.
