SIDRENJE
Kad trazimo sidriste, prvo pronadjemo na karti zasticenu uvalu u odnosu
na trenutni vjetar i valove. Posto ce uvala biti garant pretrpana,
odmah na karti pronadjimo i alternativno mjesto u blizini.
Pogledajte i boju uvale na karti: mora biti tamno plava (dubina ispod 10m).
SIDRENJE JE ZABRANJENO AKO:
– Na obali (ili na karti) uvale postoji znak «naopako okrenuto» sidro;
– Na karti uvale vidite da je kroz uvalu provucen strujni ili telefonski
kabel (vijugava tanka crna linija);
Ako je sve OK, upalimo motor, spustimo jedra, provjerimo je li ukljucen
dubinomjer i zaputimo se najzaštićeniji moguce mjesto u uvali.
Kad dodjemo do zeljenog mjesta pogledamo dubinomjer:
Ako je dubina veća od one na koju mozemo zaroniti na dah,
bolje je potraziti neko drugo mjesto. Pretpostavimo da je dubina 5m. Treba pustiti 4×5 = 20 metara sidrenog lanca / konopa.
Pogledajmo oko sebe. Sta bi se moglo desiti ako vjetar promijeni pravac?
Ima li kakvih prepreka u krugu od 20m?
Ako je i to OK ostaje nam da provjerimo je li slobodni kraj sidrenog
lanca ili konopa vezan za brod.
1. Napokon bacamo sidro;
2. Kad je sidro dotaklo dno – pustimo vjetru da nas pocngurati
unatrag; Usljed napetosti izazvane kretanjem barke unatrag,sidro ce se postaviti u pravilan položaj;
3. Tada postupno pocnemo pustati nasih 20m lanca;
4. Kad smo ispustili svih 20m, ubacimo u rikverc i probamo je li sidro prihvatilo.Ako nije – moracemo ponoviti sve od točke 1. Ako je sve OK, skipper
gasi motor ali se ne mice iz kokpita sve dok nije 100% uvjeren da sidro ne «ore».
VAZNO: pustite uvijek barem 4 puta duzinu lanca u odnosu na dubinu mora.
Lanac svojom težinom drzi sidro u vodoravnom položaju.
Prekratak lanac ce po valovima ili jacem vjetru «iskopati» sidro! Noću je na sidru OBAVEZNO upaliti bijelo svjetlo na vrhu jarbola.
TEHNIKA SIDRENJA
Dok se približavamo mjestu gdje cemo sidriti, još jednom provjeravamo kako su drugi usidreni i koliko je udaljena obala, da ne bismo doplovili preblizu kada ispustimo potrebnu dužinu sidrenjaka. Oni koji su tu došli prije nas imaju prednost i zateceno stanje moramo poštovati. Ne smijemo doci ni preblizu obale gdje ima plicina i podvodnih litica. Važno je i iz kojeg smjera puše vjetar. tehnika_sidrenjaPlovimo smanjenom brzinom i zaokrenemo tako da nam vjetar puše ususret dok prilazimo mjestu sidrenja. Sidro obaramo tek u trenutku kada se plovilo nakon zaustavljanja pocne kretati krmom – motorom ili nošeno vjetrom. Kada je sidro dotaklo dno, sidrenjak puštamo onom brzinom kojom se plovilo krece kako predlanac i sidrenjak ne bi pali na hrpu preko sidra i sve se zaplelo. Sidrenje završimo tako da, nakon što smo ispustili željenu dužinu, sidrenjak nametnemo preko bitve i u plovidbi krmom sidro vucemo 2-3 metra po dnu. Toliko mu je potrebno da zauzme potreban položaj i ukopa se. Ukoliko se sidro nije ukopalo, možemo (1) plovidbom po krmi vuci sidro po dnu još nekoliko metara, (2) sigurnije je da prije toga ispustimo više sidrenjaka kako bi struk sidra bio manje podignut od dna i (3) podignemo sidrenjak i sidro kako bi ponovili postupak sidrenja. (Brižljiv kapetan jahte ima i oznake dužine na sidrenjaku i to svakih 5 i 10 metara. Oznaciti ih možete bojom ili zavezanim uzicama u boji: po jedna za pet a po dvije za 10 metara sidrenjaka.) Promatrajuci obalu ili druga usidrena plovila, provjeravamo da li nas sidro drži na mjestu ili nas vjetar i dalje nosi krmom. Provjeravamo to i kasnije kada vjetar ojaca, a po potrebi i nocu. Ako nam sidro ipak ne drži, možemo (1) ispustiti više sidrenjaka, (2) oboriti još jedno sidro ili (3) napustiti ovakvo sidrište i potražiti drugo. tehnika_sa_sidrom Zanošanje lijevo i desno znatno cemo umanjiti ako spustimo dva sidra preko pramca pod kutem od oko 45 stupnjeva na smjer vjetra. Cinimo tako i kada dno nije pouzdano, da bismo pojacali sidrenje. No, dvostruko jace ovakvo sidrenje ne drži. Najprije oborimo jedno sidro a zatim otplovimo do mjesta gdje cemo boriti drugo sidro. Kad nemate predlanac za drugo sidro, možete niz sidrenjak spustiti uteg težine nekoliko kilograma. Uteg mora imati ušicu u koju ucvrstimo uzicu za spuštanje i škopac kojim uteg uškopim oko sidrenjaka. Prije podizanja sidra, treba najprije podici uteg. Druga inacica sidrenje s dva sidra: glavnim preko pramca a sidarcem preko krme. Ovako sidrimo kada ocekujemo da ce nailaskom noci vjetar okrenuti na drugi smjer i kada nas zbog drugih usidrenih plovila ili blizine obale vjetar ne smije zanositi na jednu ili drugu stranu. Najprije sidro spustimo preko pramca u pravcu odakle dolazi vjetar a zatim plovidbom krmom ispuštamo dva puta onoliko sidrenjaka koliko ce nam biti potrebno s obzirom na dubinu mora. Tada oborimo i drugo sidro preko krme istodobno ubirajuci polovicu sidrenjaka glavnog, pramcanog sidra a ispuštajuci sidrenjak drugog sidra preko krme. Nedostatak je sidrenja s više sidara što bude otežano njihovo podizanje za lošeg vremena ponekad i nemoguce. U slucaju da za nevremena morate napustiti sidrište i sidro u moru, obilježite ih plovkom i kasnije kad se vrijeme smiri vratite se i podignite ih. Naravno, postoji i treca inacica sidrenja s dva sidra: sidrenje za izvanredne prilike. Oba su na jednom sidrenjaku. Naprijed dolazi teže sidro. Udaljenost izmedu njih treba biti nešto veca od dubine mora na tom mjestu. Najprije oborimo prvo sidro i kada potone do dna malo ga povucemo kako bi došlo u položaj za ukopavanje a njegov predlanac ili sidrenjak vežemo za glavu drugog sidra. Tek zatim obaramo i drugo sidro i plovidbom po krmi oba ukopamo. Nedostatak je ovakvog nacina sidrenja što je unekoliko otežano podizanje sidra. Prvo sidro valja izvaditi iz sohe i dignuti preko ograde pa tek zatim nastaviti s izvlacenjem drugog sidra koje se je vec iskopalo dok smo bili zaposleni oko prvog.
10 RAZLOGA ZA POJAVU NEZGODA UZROKOVANIH SIDRENJEM
1. Nemogucnost da se sidro “ukopa” tj. sidro neprikladno prema vrsti dna.
2. Neuskladeni dijelovi sidrenog uredaja ili improvizacija s lancima i spojnim elementima (škopci, vrtuljci).
3. Poddimenzionirana sidrena oprema zbog zanemarivanja glavnih cimbenika: istisnina brodice, vrsta brodice, otpor vjetra.
4. Improvizirane izmjene i popravci na sidrenoj opremi (npr. loše “kucno” zavarivanje).
5. Slucajno odvrtanje spojnih vijaka i svornjaka.
6. Istrošenje pokretnih dijelova sidra i opreme.
7. Pucanje lanaca zbog istrošenja i oslabljenja usljed korozije.
8. Zaplitanje lanca zbog korodirane površine ili ponovnog pocincavanja.
9. Ovisnost o samo jednom sidru.
10. Štednja na krivom mjestu. Cesto se uloga sidrenog uredaja zanemaruje i podcjenjuje. Takav pristup može ponekad dovesti do posljedica koje se ne mogu materijalno nadoknaditi.
