PRVA POMOĆ NA MORU

PRVA POMOĆ NA MORU

UMJETNO DISANJE NA MORU

MASAŽA SRCA Mjesto pritiska na prsnoj kosti (na donjoj polovini

Ovako postavljamo ruke na prsnu kost ,gori slika desno)

Zabacivanjem glave podižemo jezik i otvaramo dišni put!

Svoj dah upuhujemo unesrećenom metodom “usta na usta” ili “usta na nos” 10 puta u minuti:

• Ako dvoje reanimiraju, onda je svaki na svojoj strani (da ne bi smetali jedan drugom). ••Jedan od njih treba 30 puta pritiskati prsnu kost (i to brzinom od 100 u minuti), •a drugi zatim upuhati zrak u pluća 2 puta, •sve to trebaju raditi u pravilnom ritmu, •i to tako da u minuti bude oko 10 upuha i oko 70 pritisaka na srce (činimo pauzu pritiskanja na srce kad upuhujemo zrak u pluća i zato bude oko 70 pritisaka, iako mi pritiščemo brzinom od oko 100 u minuti).

ZAUSTAVLJANJE KRVARENJA

Vanjsko arterijsko krvarenje možemo zaustaviti:

1.Pritiskom prsta ili šake,

2.2.Pritisnim (kompresivnim) zavojem i

3.3.Podvezivanjem udova (Esmarhovom trakom, gumenom trakom, priručnim sredstvima: trokutasti rubac, kravata, šal i sl.).

OPASNI PAUK

Smatra se najotrovnijom ribom Jadrana. Najučestaliji je pauk bilac koji obitava na pjeskovitom dnu.

* Morski pauci imaju na prvoj leđnoj peraji 4 do 7 otrovnih bodlji.

*Te su bodlje izrazito crne boje.

*Glavni simptomi žestoka bol, okolina uboda oteče, i zacrveni se i pojave se mjehurići .

* Javlja se vrtoglavica i povišena temperatura.

UPOZORENJE:

*Bodlje na škrgama i prva na leđnoj peraji kod uboda ispuštaju otrov.

*Nakon nekoliko minuta mjesto uboda natekne, a bol otupljuje sva druga osjetila .

*Otrov je termo labilan i njegovo djelovanje može se smanjiti pritiskanjem mjesta uboda na ispušnu cijev brodskog motora ili umakanjem ubodenog prsta u posudu s vrućom vodom i do pola sata.

*Voda mora biti vruća koliko možete više podnijeti, a da se ne opečete.

*Najbolje je umakati ubodeni dio toliko dugo dok se koža ne smežura.

*Poslije toga neće boljeti, ali par dana mjesto uboda bit će neosjetljivo na podražaje.

ŠKRPINA

Škarpina i druge ribe iz te porodice(ŠKRPUN ŠKRPUNIč )nose otrovne bodlje ali njihov ubod nije toliko opasan kao kod pauka.

Pri ubodu uđe u ranu otrovna sluz koja uzrokuje upalu i radi toga se bol pojačava.

Međutim nakon nekolika sati bol bi trebala da prestane.

UPOZORENJE:

*Bodlje na škrgama i prva na leđnoj peraji kod uboda ispuštaju otrov. *Nakon nekoliko minuta mjesto uboda natekne, a bol otupljuje sva druga osjetila .

*Otrov je termo labilan i njegovo djelovanje može se smanjiti pritiskanjem mjesta uboda na ispušnu cijev brodskog motora ili umakanjem ubodenog prsta u posudo s vrućom vodom i do pola sata.

*Voda mora biti vruća koliko možete više podnijeti, a da se ne opečete.

Najbolje je umakati ubodeni dio toliko dugo dok se koža ne smežura. Poslije toga neće boljeti, ali par dana mjesto uboda bit će neosjetljivo na podražaje.

GOLUB KOSIR

Golub kosir ma na sebi 2 dva otrovna bodeža. Ti su bodeži dugi i do 10 cm.

Te vrste riba kad se izvuku vani mlataraju s repom pa i tako može doći do ozljede. Otrov od goluba djeluje pogubno na srce, krvne žile i centar za disanje. Dolazi do grčeva i smetnje u vidu.

UPOZORENJE:

Bodlje na škrgama i prva na leđnoj peraji kod uboda ispuštaju otrov. Nakon nekoliko minuta mjesto uboda natekne, a bol otupljuje sva druga osjetila .Otrov je termo labilan i njegovo djelovanje može se smanjiti pritiskanjem mjesta uboda na ispušnu cijev brodskog motora ili umakanjem ubodenog prsta u posudo s vrućom vodom i do pola sata. Voda mora biti vruća koliko možete više podnijeti, a da se ne opečete. Najbolje je umakati ubodeni dio toliko dugo dok se koža ne smežura. Poslije toga neće boljeti, ali par dana mjesto uboda bit će neosjetljivo na podražaje.

MURINA

Njihov je ugriz otrovan, uzrokuje jako ranjavanje. Napadaju i ronioce ako ih uznemire. Otrovni ugriz stvara crvenilo, otok i jake bolove, grčeve, otežano disanje. Ugrizeno mjesto dugo godina ostane utrnuto.UPOZORENJE: bodlje na škrgama i prva na leđnoj peraji kod uboda ispuštaju otrov. Nakon nekoliko minuta mjesto uboda natekne, a bol otupljuje sva druga osjetila .Otrov je termo labilan i njegovo djelovanje može se smanjiti pritiskanjem mjesta uboda na ispušnu cijev brodskog motora ili umakanjem ubodenog prsta u posudo s vrućom vodom i do pola sata. Voda mora biti vruća koliko možete više podnijeti, a da se ne opečete. Najbolje je umakati ubodeni dio toliko dugo dok se koža ne smežura. Poslije toga neće boljeti, ali par dana mjesto uboda bit će neosjetljivo na podražaje.

JEGULJA

Jegulja nema otrovni ugriz ali se u njezinoj krvi nalazi vrlo jaki otrov.

Ako ga ribolovac slučajno unese u organizam dolazi do trovanja, isto tako ako dotakne oko s krvlju jegulje može nastati sljepilo. TERAPIJA

treba nastojati hranu povratiti ili popiti konjaka ili jaku crnu kavu. A na kožu se stavljaju hladni oblozi na stražnji dio glave.

VLASULJA

Vlasulja je nalik na podmorsko bilje dopadljivih boja i oblika, obitavaju pričvršćene o plitko morsko dno.

Sve te vlasulje na krakovima, odnosno lovkama sadrže mnogobrojne žarnike ispunjene bistrim otrovom.

Suvremena medicina opekotine od vlasulja liječi kortikosteroidima, antihistaminicima i dr.

Za prvu pomoć ožeženo mjesto namaka se u rastopini od 5 g mentola, 5 g glicerina, 200 g konjaka, 3 g benzojeve tinkture i zatim posipa čistim puderom.

MEDUZA

Meduze Jadrana, od čijeg dodira mogu nastati urtikarije jesu klobuk uhati i klobuk golemi, promjera do 170 cm.

Površinom mora plovi njezin mjehur prelijevajući se u krasnim bojama.

Oblika je slična lađi, pa je nazivaju >>portugalska galija<<. Duboko u moru vuku se njezini krakovi puni otrovnih žarnika,koji spadaju u tvari s pogubnim biološkim djelovanjem.

U naročitoj su opasnosti plivači koji dođu u dodir s tom meduzom, uslijed bolova, grčeva, poteškoća u disanju i srčanih tegoba mogu izgubiti sposobnost održavanja na površini, te može doći do utapljanja.

Prva pomoć unesrećenima od žarnika meduza sastoji se u tome da se najprije skinu njezini krakovi s kože, i to mjesto dobro istrlja vodom i pijeskom.

U težim slučajevima treba što hitnije potražiti liječničku pomoć.

Te povrede moderna medicina suzbija raznim lijekovima.

MORSKI JEŽINCI

Morski ježinci svrstavaju se također među otrovne životinje.

U Jadranu ih ima više vrsta. Od njihovih dugih bodlji nastaje mehaničko ranjavanje, lomljenje, zaostajanje njihovih dijelova u rani i kasnije zagnojavanje.

Na mjestima uboda dolazi do crvenila i oteklina.

Da se spriječi gnojenje od uboda ježinca, preporučuje se ozlijeđeno mjesto namazati alkoholnom otopinom.

Ipak je dobro obratiti se i liječniku, koji će povaditi komadiće polomljenih bodlji.

MORSKE ZVIJEZDE I TRPOVI

Neke njihove vrste, također izlučuju tvari koje mogu izazvati bolesna stanja u ljudskom organizmu.

MORSKI PAS

Poznato je da u Jadranu ima više vrsta morskih pasa i da su svi praktički neopasni za čovjeka.

Opasni su oni vrlo rijetki morski psi- na prvom mjestu zambezijski- koji iz dalekih oceana dolaze za velikim brodovima u Jadran.

Poznato je da morski psi imaju vrlo loše razvijen osjet vida a da im je za to priroda dala vrijednu naknadu u vrlo razvijenim osjetima okusa i mirisa.

Stoga je vrlo vjerojatno da njih privlače raznovrsni mirisi i otpaci s broda.

Savjetuje se podvodnom ribolovcu da u susretu s morskim psom odbaci od sebe svaki plijen i drugi teret, nasloni svoja leđa na dno ili kakvu pećinu, i ako posjeduje bočicu s modrom galicom, treba je iskoristiti.

Uz pomoć noža i postupnog uzmicanja ima velike šanse spašavanja.

POMOC UTOPLJENIKU

čim je utopljenik izvađen iz mora i položen u čamac ili na kopno, prstima se oslobađaju i očiste usta, nos i dišni putovi, jer su nerijetko ispunjeni muljem, travom i drugim stranim ugrcanim materijalom.

Nepotrebno je okretanje žrtve na trbuh da iziđe što više vode.

Tjeranje vode iz želuca u tom momentu nije potrebno jer se gubi dragocjeno vrijeme.

Najvažnije je od svega odmah započeti s umjetnim disanjem, čime se postupno izbaci dio vode iz dušnica i bronhija.

Za provođenje umjetnog disanja svuče se gornja odjeća unesrećenog, položi se na leđa, ispod ramena se provuče komad odjeće, klekne se iznad glave, uhvate se ruke poviše šake, dignu prema sebi, drže jedan čas u tom položaju, vrati ih natrag istom snagom i zadrži opet jedan časak na prsnom košu.

To se provodi ritmički i polagano, s određenom snagom, otprilike 15 puta u jednoj minuti.

Najbolje umjetno disanje jest snažno upuhivanje zraka pod tlakom, a to je praktički moguće jedino tako da se prislone usta spasavaoca na usta žrtve, da se istodobno stisne nos prstima i da se izvrši snažan izdah ili uspuhivanje zraka u usta utopljenika.

Ako je spasavaocu moguće, to isto treba izvršiti preko nosa, pri čemu njegova usta obuhvate čitav nos, a prsti zatvore usta žrtve; tada snažan izdisaj spasavaoca unosi zrak kroz nos u pluća unesrećenog.

Prije nego što spasavalac upuhuje svoj zrak u pluća utopljenika, treba više puta duboko udahnuti.

Tako je osvježio sadržaj svojih dušnica kisikom.

Zrak se upuhuje 16 puta u minuti, što odgovara normalnim udisajima.

Ako srce ne radi ,sada uz umjetno disanje treba primijeniti i vanjsku srčanu masažu.

Ta se metoda sastoji u pravilnim naglim masažama s pomoću desnog dlana spasioca koji se stavlja na prsnu kost žrtve.

Pritisci se prenose u pravcu kičme, u pravilnim brzim prekidima oko 70 puta u minutu žrtva leži na leđima, dlan spasioca je između bradavice ,dok su prsti usmjereni u pravcu lijeve polovice grudnog koša.

POVREDE UDICAMA

Povrede udicama učestale su u sportskom ribolovu.

Udice koje zahvate kožu bilo kojeg dijela tijela treba što hitnije izvaditi i ranu dezinficirati.

Udice koje su se zabile u meso ne smiju se izvlačiti natrag, nego njihov vrh istjerati na protivnu stranu kroz kožu i onda odsjeći kliještama vršak.

Ako je udica duboko zabodena, treba potražiti liječničku pomoć.

Nakon ranjavanja udicom razvija se često gnojna upala, te se proces mora kirurški liječiti.

Povrede oka udicom zahtijevaju također hitnu liječničku pomoć, a od dolaska liječnika treba oko zatvoriti i prekriti sterilnom gazom.

VADJENJE UDICA

Kao što se vidi na slikama udica izvuce van,zatim se odreže vrh i provuce se unazad.bez obzira što smo uspješno izvršili operaciju isto se trebamo obratititi ljecniku i primiti inekciju protiv tetanusa.

POVREDA HARPUNOM

Povreda harpunom može biti vrlo dramatična. Gdje god se harpuna zabila u tijelo podvodnog ribolovca, uvijek se radilo o teškim povredama, nerijetko sa smrtnim posljedicama.

Vrlo je opasno vaditi harpunu iz zabodenog tkiva, jer uz silne bolove i pogoršavanje šokantnog stanja može nastupiti teško krvarenje, koje nestručna osoba ne može zaustaviti.

Vađenje harpune vrlo je težak zahvat, koji se vrši uz anesteziju i stručno zaustavljanje krvarenja.

ZAUSTAVLJANJE KRVARENJA

Zaustavljanje krvarenja iz rana vrši se stavljanjem na ranu sterilne gaze i preko nje čvrstog povoja.

Kad se radi o ozlijedi većih krvnih žila, nužna je hitna stručna pomoć kako ne bi unesrećeni iskrvario.

*U takvim slučajevima prva se pomoć pruža stavljanjem poveza iznad ranjenog mjesta.

*Za povez se koristi remen ili dio odjeće.

* Povez se steže dok ne prestane krvarenje.

*Treba paziti da se povezom ne stegne prejako; povez ne smije biti uzak.

* Povez nad ranom drži se najviše četiri sata, a za to vrijeme svakih pola sata na nekoliko sekundi se popusti, pa onda ponovno stegne.

*Ako je krvarenje umjereno lagano, ranjeni dio tijela položi se po mogućnosti što uspravnije, udovi se drže visoko.

ZAUSTAVLJANE KRVARENJA IZ NOSA

Zaustavljanje krvarenja iz nosa provodi se tako da se oboljelog postavi u sjedeći položaj, s glavom zabačenom unatrag. Preporučuje se udisati zrak na nos, a izdisati na usta. Lagano krvarenje iz nosa zaustavlja se pritiskom nozdrva ispod koščanog dijela nosa, stavlja se hladni oblog na nos, glava se savija unatrag uz lagano i duboko disanje. U nozdrve se stavlja i sterilna gaza, a oboljeli leži. Ako poslije svega toga nije zaustavljeno krvarenje, potraži se liječnička pomoć.

SUNCANICA

Nastradalog se položi u hladovinu, rastvori se odjeća, na glavu se stavljaju hladni oblozi i polijeva čitavo tijelo hladnom vodom. Glava oboljelog drži se što više i od vremena do vremena daju mu se male količine vode.

LOM KOSTIJU

Unesrećeni se ne smije micati sve dok se priručnim sredstvima ne osigura učvršćenje prelomljene ruke ili noge daščicama ili nekim drugim prikladnim predmetom, koji se stavlja po dužini prelomljenog uda i sveže zavojem ili remenom.

Nakon toga je nužna liječnička pomoć.

UGANUCA

Iščašenja i uganuća dešavaju se pri nepravilnom opterećenju zgloba koje nastaje kod skoka ili pogrešnog koraka i slično.

Najprije treba onemogućiti svako daljnje pokretanje zglobova stavljanjem čvrstih zavoja.

Zatim se postavlja hladan oblog, a poslije, kad se bol smiri, toplo-vlažni oblozi.

Ako hromost ne popušta, treba potražiti stručno liječenje.

OPEKLINE

Opekline kad su lake naravi, stavljaju se na njih hladne obloge ili se polijeva hladnom vodom. Crvena koža bez mjehura namaže se mašću, vazelinom ili uljem i prekrije čistom gazom. Ako se kod opeklina pojave mjehuri, ne smije se otvarati da se ne bi inficirali. Na ovakvu opeklinu stavlja se blaga otopina sode bikarbone. Ako su opekline nastale od nekih kemijskih sredstava, pažljivo se vodom odstrane svi kemijski sastojci. Kod vrlo teških opeklina unesrećeni leži mirno u zračnoj prostoriji i traži se hitna liječnička intervencija. Bolesnik pije mnoge vode.

SMRZOTINE

Unesrećenog se ne smije odmah smjestiti u toplu prostoriju.Treba tijelo trljati mekanim šalom ili krpom.

OPREZ!

Smrznuti udovi lako se lome.

Toplinu prostorije treba postupno podizati.

Ako je nužno, primijeti se i umjetno disanje.

UNUTARNJE POVREDE

Unutrašnje povrede to su povrede unutrašnji dijelova tijela, kada na vanjskoj koži nema vidljivih povreda tijela.

Na bolesno mjesto stavljaju se hladni oblozi, nakon toga se stavljaju mokri oblozi.

Ako bolovi ne prestanu nakon 24 sata treba se potražiti liječničku pomoć. >

OGREBOTINE

Ogrebotine se odmah očiste sterilnom gazom od ostataka zemlje i prašine.

Nakon čišćenja ogrebotina se posipa praškom za rane zatim se na ogrebotinu stavlja sterilna gaza i iznad nje zavoj. Kod većih ogrebotina treba posjetiti liječnika .

STRANA TIJELA

Kad upadne u oko neki trun, treba najprije nekoliko minuta oko držati zatvoreno da same suze izbace strano tijelo.

Ako to ne pomogne onda treba oko isprati čistom mlakom i prokuhanom vodom.

Zatim treba pokušati čistim vršcima prstiju povući dolje trepavicu donjeg kapka, i ako se tu nalazi trun lagano ga odstraniti vrškom čistog rupčića.

To se isto radi ako je trun ispod gornjeg kapka .

Desi se da se kakvo strano tijelo zalijepi za zjenicu, a tada treba potražiti intervenciju očnog liječnika .

NESVJESTICA

Kao posljedica nekog uzbuđenja, gladi ili umora manifestira se otežanim disanjem, usporenim bilom, bljedilom i jakim znojenjem.

Onesviješteni se oslobodi odjeće, polegne bez jastuka i na čelo stave hladne obloge.

Nakon osvještenija daje mu se hladan čaj ili crna kava. Kad nesvjestica potraje više od dvije, hitno se pozove liječnik.

OTROVANJE HRANOM

Simptomi trovanja javljaju se u općem lošem osjećanju, glavobolji, vrtoglavici, potrebi za povraćanjem, obilnom lučenju pljuvačke, grčevima u trbuhu, proljevu, smetnjama u disanju, drhtanju mišića i nesvjestici koja može završiti smrću.

Znaci trovanja pojavljuju se nekoliko minuta do nekoliko sati nakon prodiranja otrova u organizam, što zavisi od toga koje je snage, te kojim je putem i u kojoj količini došao u organizam.

Hrana u konzervama mora imati prirodan miris.

Konzerva ne smije biti napuhana. U slučaju trovanja potrebna je hitna liječnička intervencija.

OTROVANJE OLOVOM

Olovo je podmukao otrov, pa ribolovac koji ima posla s njim treba da bude vrlo oprezan. Treba među ostalim, izbjegavati da se olovni listići stiskahu zubima.

UJEDI ZMIJA

Za jake žege zmije traže zaklonište ispod lišća , niskog grmlja i drveća.

Zato treba ispod takvog drveća oprezno hodati.

Pri ujedu otrovnice (ako se ne nosi sobom serum— protuotrov) najbolje je podvezati čvrsto iznad mjesta ujeda i hitno zatražiti liječničku pomoć.

Serum se odmah uštrcava na mjesto iznad ujeda.

UBODI INSEKATA

Ubodi više osa, pčela i stršenja odjednom opasni su po život.

U takvim je slučajevima nužna hitna liječnička intervencija.

Ubodi raznih drugih insekata namažu se fenerganom ili kortizonom.