Piše: Šime Duvančić
Dok se ne pojavi ovrata (orada, komarča), smudut (lubin, brancin) će biti jedina od najcjenjenijih riba koja će se u predstojećem razdoblju dobro lovi s i uz samu obalu. A kad, gdje i kako će se loviti ovisi o brojnim čimbenicima. Jedan od najvažnijih, ne samo kad je u pitanju lov lubina, jest struja, kurenat. Nažalost o tom čimbeniku uspješnosti lova udicom naši ribolovci malo znaju. To i ne čudi s obzirom na kompliciranost kombinacija faktora koji imaju utjecaj na nastanak, smjer i jačinu struje mora, ali i njen utjecaj na ponašanje pojedinih riba.
O JAČINI I SMJERU KURENTA OVISI USPJEŠNOST RIBOLOVA
Kurenat, „morska rijeka“ u većoj ili manjoj mjeri određuje sve pa time i prehrambene navike svih riba. Osobito lubina, pa je za uspješan lov, odnosno odabir mjesta i načina udičarenja lubina veoma važno znati što više o njegovi navikama vezanim uz postojanje kurenta.
Specijalisti za lov „kralja plićaka“ tvrde da ne samo o postojanju nego i o jačini i smjeru kurenta ovisi uspješnost lova lubina, ali i veličina ulova. Krupni i ostarjeli, kažu oni, najradije lijeno plivaju mutnim uvalama skupljajući hranu, čak i strvine. Podjednako rado u „džepu“- mjestu slabijeg kurenta, odnosno iza neke uzvisine ili iznad manje udubine, čekaju žrtvu.
I srednji te manji lubini zalaze u džepove, ali samo na odmor kad su siti. To se u pravilu događa sredinom dana. Puno radije ti zdravi i lubini u punoj snazi traže hranu krstarenjem u svojoj lovnoj zoni. Najradije u jakoj morskoj struji, u kojoj su brži od moguće žrtve. Dok traži hranu, skoro uvijek plivaju protiv nje. Tako osjetilom mirisa i okusa, ali i bočnim linijama „čitaju“ što „morska rijeka“ donosi.
Protiv kurenta lubini se okreću i kad lebde u njoj čekajući da im hrana dopluta. Kad tijekom obilaska svoje lovne zone dođe do mjesta gdje morska struja slabi ili prestaje, lubini se polukružno okrenu, spuste dublje i prepusti struji da ih odnese na početni položaj.
Iskusni lovci na „kralja“ tvrde da dok god kurenat jača, u pravilu jača i apetit lubina. Kad se ustali jačina kurenat ustali se i apetit lubina, a kad morska struja počinje slabiti i lubin počinje sve slabije jesti. U vrijeme smjene kurenta, lubini se skoro i ne hrane. Više ne stoje na istom mjestu nego besciljno lutaju. No, na najmanji nagovještaj strujanja okrenut će se k njemu i počeo loviti.
NE VOLE KURENAT KOJI ČESTO MIJENJA SMJER
Osim u položitim plićacima, gdje je najradije, lubin će se zadržavati i u dubljim prolazima ili oko rtova koji strmije poniru, ali samo ako na tim mjestima ima kurenta. Međutim, tu se neće zadržavati u plićaku nego na nešto većim dubinama.
Bez obzira na poziciju te na njihov uzrast, u vrijeme kurenta izazvanog porastom razine mora lubini prilaze obali i intenzivno se hrane. No, ma koliko ga voljeli, lubinima nije drag kurenat koji često i naglo, u nekoliko sati, mijenja smjer. Kad se to događa traže mirnije pozicije i smanjuju aktivnost.
Na opisane načine lubini se ponašaju u područjima s jakim ili barem umjerenim morskim strujama. Na pozicijama gdje morskih struja nema ponašat će se posve drukčije – hranit će se u vrijeme kad i sve ostale ribe na tom terenu.
