marjan.hr

PLOVI I LOVI

VOLAK

KAKO DO VOLAKA

Volak. Prema splitskom autoru Nevenu Milišicu, cije su mi knjige cesto vrijedan izvor informacija,ponekad i jedini na hrvatskom jeziku, u Jadranskom moru živi osam vrsta volaka – kvrgavi volak, bodljikavi volak, Sowerbyiev volak, volak iz Blainvillea, Edwardsov volak, rebrasti volak, volak jež i tele.Iz naziva ovog posljednjeg ne naslucuje se da je i on volak, ali pripada obitelji volaka.Zanimljivo je spomenuti da vecina spomenutih volaka u nas nema narodnih naziva, vec se svi svrstavaju pod zajednicki nazivnik – volak.Sam naziv volak, bez dodataka, najcešce se rabi za kvrgavog volka koji je, uz bodljikavog, najpoznatiji medu ljudimas naše obale i otoka. Ta dva su i najrasprostranjeniji u našem moru. Zato, pišemo o kvrgavom volku,odnosno volku kao predstavniku jadranskih volaka. Njega u nas još nazivajukravica, krava, volica, vol, koza, rogulja, rogac, garzula, puž, spuž, vrpalj, barbakan, pisturela…On najviše naraste do 13 centimetara duljine i 9 dekagrama težine. Prosjecni primjerci dugi su 6-7 centimetarai teški oko 4 dekagrama. Puž volak stanovnik je citavog Jadrana i boravi na dubini od 2 do 50 metara.Jednako je nastanjen na cvrstoj podlozi obrasloj algama kao i na muljevitom, odnosno muljevito-pjeskovitom dnu.Gušca su mu naselja u lukama i u blizini luka, te opcenito na mjestima gdje ima više organskoga otpada.U sjevernom Jadranu je gušce nastanjen nego u južnom, a najviše ga se nalazi u istarskim vodama,na zadarskom podrucju i u okolici Splita.

Volak je proždrljiv i napada sve što nije brže od njega. On nije onaj puž koji sporo puzi po dnu,nego puž koji može i plivati. Hrani se raznim mekušcima te svim strvinama i otpacimana koje naide. Toliko je proždrljiv da jede i pripadnike vlastite vrste. Volak je velika opasnost za sve školjke i puževe,jer je sposoban bušiti njihove kucice i ljušture. Dogodi se da dva volka jedan drugome pocnu bušiti kucicu,a preživjet ce onaj koji prvi dovrši posao. Ponekad nema strpljenja za bušenje kucice svoje žrtve,a buduci da mu je stopalo snažno on njime izvlaci žrtvu iz kucice.Volak se lovi, odnosno vadi citave godine. Ipak, najviše ga se ulovi ljeti. Najcešce se zaplete u mreže stajacice,posebno poponice u koje ga primami ulovljena riba. Iz istih razloga ulazi i u vrše. Ponekad se volka može uloviti i pridnenom povlacnom mrežom – kocom. U ljetnim mjesecima volci se mogu skupljati roneci na dah na manjim dubinama. Ponegdje se prakticira nacin lova “mrežnom vrecom”. U nju se može staviti riblje meso, ali se još cešce stavljaju riblji otpaci i kosti.Takva “hrana” volka brzo privuce, pa se on prilijepi na ponudenu ješku i bez problemaizvuce na površinu. Meso volka je jestivo, a za razliku od ogrca ili priljepka on vec predstavlja solidniji zalogaj.Kvaliteta mu, medutim, nije narocita, pa ga rijetki love zbog jela.Moglo bi se reci da je prihvatljiv, više nego što je ukusan i gurmanima privlacan.Meso volka je dosta tvrdo, a najcešce se kuha, uz dodatak zacina i listova lovora.Pri kraju kuhanja dobro je dodati bijelog vina, ono ce popraviti ukus.Svojedobno sam cuo, ali nisam kušao, da se volke može pripremiti na gulaš.Kažu, malo se kuhaju da se mogu izvaditi kucice, a dalje se nastavlja pripravljanje gulaša. Ipak, volak se više koristi kao ješka, jer neke ribe na njega rado grizu. Opcenito, puževi su manje tražena i manje kvalitetna ješka, ali se koriste, posebno kad nema boljeg izbora. Volak je u upotrebi više od ostalih puževa. Ješka od volka najprije ce privuci komarcu(oradu), a može se koristiti i u lovu nekih drugih pridnenih vrsta.

Puž volak tipicni je predator i strvinar. Izmedu ostaloga hrani se i životinjskim ostacima koje nalazi na morskom dnu, pa ga možemo primamiti tako da u more na odredeno mjesto bacimo ostatke od riba ili pak cijele srdele. Najbolje ih je staviti u vrecu od krumpira, koju zatim uz pomoc veceg kamena potopimo na dno. Nekoliko sati kasnije (ili sljedece jutro) zaronite na to mjesto i ukoliko u tom dijelu mora ima volaka, trebali bi se nalaziti na mreži i oko nje .Takoder mogu se loviti na obruc od kola bicikle stavi se mreža, a u nju ostaci hrane i spustit u more. Poslije nekoliko sati izvadimo obruc na njemu bi trebalo bit volaka.

 

Ažurirano 10. siječnja 2015 — 13:40

Autor

marjan

Sportsko Nauticka Ribolovna Udruga Marjan Split je neprofitabilna udruga građana udruženih sa ciljem promicanja nautike i ribolova, kroz sport i rekreaciju. Osnovana 30.10.1980g. kao društvo tj.S.N.R.D.Marjan. Upis u Hrvatski registar je izvršen dana 18 rujna 1998g. pod registarskim brojem 17000328.
S.N.R.U. Marjan © 2015 Frontier Theme