marjan.hr

PLOVI I LOVI

BIBIJ

Bibij sve o njemu

Debeli i tvrdi crv cudnog izgleda i imena pokazao se izvanrednom ješkom za oradu. Mala ga riba ne može brzo oštetiti, a tekucina koju ispušta snažno mami “kraljicu” kojoj je namijenjen. U prvim proljetnim pohodima na orade bibi je prakticno nezamjenjiv…

Mada mnogi ribici uzduž naše jadranske obale zaziru od velikoga ružnog crva debele, tvrde kože i specificnog, neugodnog mirisa, zapravo su svjesni cinjenice da je bibi odlicna ješka koja mami upravo orade, i to one prave proljetne kapitalke. Oni pak koji vec godinama love na bibija šute o njegovoj uspješnoj primjeni, loveci dvostruko više od ostalih, obmanjujuci neupucene izgovorom da je bibi uvozni mamac i da je upitna njegova upotreba u športskom ribolovu na našoj strani Jadrana.

Zašto je bibi tako neodoljiv mamac i koje se njegove prednosti i mane? Kako se bibi pojavio kao mamac

Talijanski su sabiraci školjaka sedamdesetih godina sasvim slucajno naišli na tog crva iskopavajuci školjke na muljevitim obalama venecijanske lagune. Nisu znali što bi s njim sve dok se jedan trgovac raznim mamcima nije dosjetio da bi taj crv tvrde kože i specificne boje mogao poslužiti kao mamac u morskom ribolovu. Rezultati pokušaja bili su više nego odlicni, pa je taj talijanski domišljati trgovac, danas globalno poznat i odgovarajuce bogat, uvrstio bibija u svoj izvozni program ucinivši ga legendarnom ješkom gdje god se lovi riba tvrda zuba. Kasnije su i na pješcanim obalama Normandije poceli vaditi bibije u komercijalne svrhe, a kako se kaže, ostalo je povijest. Bibijem se poodavno sjajno lovi na svim morima svijeta, ali i na hrvatskom dijelu Jadrana. Taj se osebujni crv nametnuo i pokazao kao dobar mamac prvenstveno za oradu. Od pocetka devedesetih, Talijani bibija i uzgajaju u lagunarnom mulju, u podrucju s bocatom vodom, pa je tako jedno slucajno otkrice postalo osnovom ozbiljnoga biznisa.

Više je razloga zašto je bibi dobar mamac. Najvažniji faktor njegove izvanredne lovnosti je tvrda struktura cijelog tijela, a posebice vanjskog sloja (koža), što odbija veliki broj sitnih riba koje mekane mamce lako skidaju s udice i predstavljaju pravu nocnu moru ribicima. Da je to tako naucio sam iz prakse u situacijama kada su mali arbuni i špari grickali bibija tako da su ga samo lagano oštetili i nakon ponovnog zabacivanja orada ga je pokupila istom žestinom kao da je novi montiran na udici.

Druga dobra osobina bibija je tekucina kojom je u potpunosti ispunjen. Nakon naticanja na udicu on ju pocinje ispuštati, a ta tekucina neodoljivo privlaci ribe i iz vece udaljenosti. Odlicna je i bibijeva specificna boja koja ima lagano florescentni efekat i posebno se istice prilikom ribolova nocu, za punog mjeseca. Poznato je da su morske ribe prilicno znatiželjne na boje, tako da je i to jedna od dobrih odlika ovog mamca.

SAVJET

Bibi se na iglu natice iskljucivo samo s mekane i tanje strane tijela (glava , tamo gdje su mu mala, sitna ticala. Orada napada precizno napada baš taj dio bibija, što znaci da upravo tu treba viriti vrh udice. Drugi kraj (zadak) vežite lažnim cvorom od predveza, pogotovo ako lovite velikim bibijem, dužim od deset centimetara. Montaza bibija na udicu

MONTIRANJE BIBIJA NA JEDNU UDICU Tako tvrdog i velikog crva nemoguce je montirati direktno na udicu, pa je smišljena metoda naticanja bibija s pomocu oštre i tanke dugacke igle. Na kraju te dvadesetak centimetara duge igle mora biti ušica slicna onoj kao na igli za montiranje boila u šaranskom ribolovu.

Napravi se predvez dugacak 50 centimetara s vezanom udicom na kraju. Igla se provuce kroz bibija cijelom dužinom tako da viri s obje strane crva, zatim se kroz ušicu provede najlon i provuce kroz cijelog bibija. Nakon toga bibija na najlonu povucite sasvim na vrat udice tako da, van crva viri samo vrh udice.

Uvijek montirajte bibija tako da vam udica bude na tanjoj strani crva, jer riba je navikla da bibija napada upravo za dio koji i u prirodnom okruženju jedini viri iz pjeska. Proboden iglom bibi ce u mlazu ispuštati svoju tekucinu, a što je manje ispusti time je vaša montaža uspješnija.

No nemojte ocajavati zbog mnogih loših montaža sa špricanjem na kraju, jer s vremenom cete uci u rutinu i svaki crv ce vam ostati pun tekucine. Ovako montirani bibi na predvezu vežite za vrtilo, a onda sve montirajte na “in line” sistem s kliznim olovom na osnovnom najlonu.

KAKO GA ISKOPATI ILI KUPITI?

Poznato je da ga neki ribolovci na Jadranu sami kopaju na pješcanim i muljevitim plažama. U lov krecu na plaže koje su okrenute prema buri, nakon dužih perioda s jakim vjetrom i velikim valovima. Naime, tada u pješcanom plicaku dolazi do prirodnog prekopavanja dna uslijed valova i bibiji jednostavno ostanu vani na pjesak gdje ih samo treba pokupiti.

Kolicine su male, ali ako znamo da je nabavna cijena kilograma bibija još uvijek dosta visoka oko 25 E unatoc tome što se danas legalno uvoze iz Italije i Francuske i više ne spadaju u “švercersko blago”, zašto ne pokušati besplatno doci do dragocjenog mamca?

Nakon što na ovaj ili onaj nacin nabavite žive bibije, a takvi su samo oni nabrekli, tvrdi i puni tekucine, važno je da ih potrošite u nekoliko dana. Držite ih na hladnom i vlažnom mjestu prekrivene novinskim papirom, pazeci pri tome da se jedinke što manje medusobno dodiruju. Dosta su osjetljivi i uz punu pažnju trajace vam svega nekoliko dana.

Ako sve dobro isplanirate i pogodite dobru proljetnu poziciju, sigurno vam bibija nece ostati za skladištenje. Duže cuvanje vece kolicine bibija moguce je samo na nacin da ga usolite.

GDJE KUPITI BIBIJE?

Nekoliko dana prije nego krenete u pohod na orade, kontaktirajte ljude koji nabavljaju bibije iz uvoza. Osim što ste tako riješili nabavu mamaca, saznajte od njih kakva je situacija na terenu po pitanju ulova i dobrih pozicija. Ovi momci su i odlicni ribici.

Ažurirano 10. siječnja 2015 — 13:33

Autor

marjan

Sportsko Nauticka Ribolovna Udruga Marjan Split je neprofitabilna udruga građana udruženih sa ciljem promicanja nautike i ribolova, kroz sport i rekreaciju. Osnovana 30.10.1980g. kao društvo tj.S.N.R.D.Marjan. Upis u Hrvatski registar je izvršen dana 18 rujna 1998g. pod registarskim brojem 17000328.
S.N.R.U. Marjan © 2015 Frontier Theme