marjan.hr

PLOVI I LOVI

VJETROVI JADRANA

  • ruza
  • tramontana – N – (S) sjever – Hladan vjetar sličan buri, ali stabilniji. To je prohladan vjetar umjerene jakosti (ponekad može biti i vrlo jak) koji najčešće puše pri vedrini. Njegova je pojava vjesnik proljepšanja vremena.
  • burin – NNE – (SSI) – vjetar koji puše noću s kopna, pretežno iz NNE na sjevernome Jadranu, a često iz E ili SE na južnome dijelu.  Burin je slab vjetar duž hrvatske obale Jadrana. Smjer puhanja burina podudara se sa smjerom bure.
  • bura – NE – (SI) –Bura je tipičan vjetar hladnog razdoblja; puše iz sjeveroistočnog kvadranta, pretežno je sjeveroistočnog smjera. Puše s planina obalnog pojasa i nosi hladan, suh zrak, pa se osjeća vrlo neugodno kao leden vjetar. Puše u izvanredno žestokim udarima, koji se nazivaju refuli.Dva su tipa bure: vedra ili anticiklonska bura, poznata po olujnim pa i orkanskim (preko 118 km/h) udarima vjetra, nastaje za vrijeme suhog i vedrog vremena pri visokom tlaku te tamna, škura bura ili ciklonska, također dovoljno jaka da stigne do talijanske obale, praćena oblačnim i kišovitim (čak i snježnim) vremenom. Niski oblaci jednolične boje dižu se iz pravca jugozapada, a tlak pada. Bura se vrlo strmo ruši u more, koje dimi, jer vjetar raspršuje kapljice s valova. U kanalima je bura opasna za manje brodove i čamce jer se katkad može pojaviti iznenada, gotovo bez ikakvog predznaka, i odmah zapuhati orkanskom snagom.

    Puše najčešće za vedra neba uz nisku vlagu i visok tlak zraka. Može početi puhati u svako doba dana, ali ipak češće nastupa poslije podne nego ujutro. Razvijena bura obično jača oko 9 sati, a postigne najveću snagu između 10 i 11 sati. Ako navečer jača, to je znak da će i dalje potrajati. Glavni širi jadranski lokaliteti gdje se bura poput vihora spušta prema moru jesu: Tršćanski zaljev, Kvarner, Velebitski kanal, Ninski zaljev, šibenska luka, rt Ploča, uvala Vrulje između Omiša i Makarske, Trstenički zaljev na Pelješcu. Također, poznata je jaka bura u Dalmatinskoj zagori te u južnoj Lici. Bura slabije puše uzduž zapadne obale Istre, u Zadarskom kanalu, u zavjetrini Dugog otoka, Kornatskog otočja, Mljeta i na obali Konavala, od Cavtata do rta Oštro. Što se više udaljujemo od naše obale prema pučini, snaga bure je sve slabija, ali su zato valovi sve veći. Uz našu obalu vjetar udara u krijeste valova, diže pjenu i stvara dim ili srk od mora. Bura olujne jačine puše najčešće od listopada do ožujka. Međutim, svake godine nisu jednaki uvjeti; ima godina kad ne puše nijedna olujna bura.

    Predznaci bure:

    – oblaci zvani kape, koji se formiraju na vrhovima obalnih planinskih lanaca, a osobito na Velebitu. Rub donje mase tih oblaka, zvanih brvina, jest horizontalan i jasno omeđen. S vremena na vrijeme otkidaju se s brvine raščihani oblaci, koji se nakon nekog vremena rasprše i nestaju

    – za toplijih godišnjih doba stvaraju se kao predznaci bure veliki olujni oblaci sa sijevanjem bez grmljavine. To je sijevanjem praćeno porastom tlaka, a poslije povjetarca s juga jasan je znak da dolazi bura. Nakon svršetka jake bure može se očekivati da će nekoliko dana vladati mirno vrijeme, danju lagani maestral, a noću svježi povjetarac s kopna.

  • grego levante – ENE – (ISI) -jak vjetar koji zimi puše
  • levanat – E – (I) – istočnjak, često istih obilježja kao i bura, ponekad i topli vjetar lijepog vremena. Kada dostigne znatnu jakost dobija ime “levantara”.
  • jugo – SE – (JI) –Jugo je jedan od vjetrova na Jadranu u zimskom razdoblju i puše s jugoistoka. Jugo se najčešće pojavljuje uz kišovito i oblačno vrijeme, ali može puhati i za vedra neba. To su dva tipa juga, koji se razlikuju po postanku kao i po značajkama vremena. Jugo uz vedro nebo naziva se suho jugo ili palac, odnosno anticiklonalno, dok se jugo s vlažnim vremenom naziva ciklonalno ili tamno jugo. Tamno jugo topao je i vlažan vjetar. Puše iz ESE i SSE smjera. Može biti olujne pa čak i orkanske jačine. Razvija visoke morske valove. Nebo je prekriveno gustim i vrlo niskim oblacima, a često donosi obilnu kišu. Tih dana su naši Dalmatinci loše volje. Ljeti jugo obično ne traje dulje od tri dana, a zimi može potrajati i do deset dana, a katkad uz manje prekide i do tri tjedna. Uz svu jačinu i dugo trajanje jugo na Jadranu nije tako opasan vjetar kao bura. Jugo ne nastupa naglo poput bure i puše bez mahova pa se moreplovci mogu na vrijeme zakloniti u luke. Prije nastajanja tamnog juga pokazuju se cirusi, koji se kreću prema zapadu ili sjeverozapadu. Ti oblaci često poprimaju jasno određene oblike s vodoravnim prugama. Zatim se pojavljuju lagani oblaci juga iz pravca juga ili jugozapada.Predznaci juga:

    – tišine, ljeti izostanak maestrala

    – pojava „mrtvih“ valova iz smjera jugoistoka

    – horizont postaje maglovit

    – temperatura i vlaga rastu, a tlak pada

    – javlja se jaka morska struja iz jugoistoka, iako nije bilo vjetrova iz tog smjera

    – nastaje izdizanje razine mora (plima)

  • oštro – S – (J) – je čisti južnjak, karakterizira ga velika jačina, i relativno malo vrijeme trajanja. To je topao i vlažan vjetar. Većinom je oštra prijelazna faza između juga i lebića.
  • maestral obalni – SSW – (JJZ) –
  • lebić – SW – (JZ) –Poslije slabog juga može nadoći najjača bura. Temperatura naglo padne, a poslije kiše može doći snijeg. Vrijeme zatim ubrzo postaje suho. Jugo prelazi i u lebić. Najprije skrene na jug pa na jugozapad i zna biti snažan i naročito opasan u onim lukama koje su otvorene prema tom smjeru. Sreća je što lebić kratko traje. Ako se za vrijeme puhanja lebića uz vedro ili djelomično oblačno nebo pojavi nova naoblaka na zapadu, lebić će pasti, a vjetar će ponovno okrenuti na jugo, i to je znak dolaska druge ciklone.Pojava trulog ili gnjilog juga nastaje kad taj vjetar prestane puhati, a ne nadođu nikakva nova atmosferska strujanja. U tom slučaju zavlada mrtvo more bez vjetra, ali sa svim drugim osobinama juga. Temperatura je visoka, zrak sparniji nego kad puše jugo i može se očekivati obilna kiša.
  • garbin – WSW – (ZJZ) –
  • pulenat – W – (Z) –  pulent je rijedak vjetar kod nas. Kada je jak naziva se pulentada.
  • maestral – NW – (SZ) –Maestral je tipični vjetar ljetnog razdoblja na Jadranu. Puše pretežno iz zapadnog ili sjeverozapadnog smjera. Na nekim lokalitetima, zavisno od konfiguracije i položaja otoka i kanala, puše iz smjera zapad – sjeverozapad. Vjetar je lijepog vremena gdje je nebo vedro a temperatura ugodna. Ljetni maestral lijepog vremena puše redovito svakog dana. Počinje između 8 i 9 sati, najjače oko 14 sati, a prestane oko 18 sati ili najkasnije pri zalazu sunca. Puše obično kao umjereni vjetar jačine 3 do 5 bofora, pa je zbog toga idealan vjetar za jedrenje. Gotovo siguran znak promjene vremena – ako maestral za stabilnoga ljetnog vremena izostane ili ako ne puše uobičajenom snagom, ili kad ne puše u uobičajenim satima.Kad izjutra po tišini zapazimo lagane mrtve valove iz jugoistočnog smjera, a popodne izostane maestral, a uz to je još i plima, u većini slučajeva može se zaključiti kako će sutradan nastupiti jugo. Ako za lošeg i nestabilnog vremena puhne maestral, makar i na kraće vrijeme, predznak je poboljšanja vremena. Ponekad je ljeti normalno izmjenjivanje maestrala danju, a burina (lagane bure) noću predznak zadržavanja stabilnog vremena.
  • Nevere i neveriniOsim lokalnih vjetrova, na Jadranu se pojavljuju lokalne i kratkotrajne vremenske nepogode manjih razmjera – nevere ili neverini. Pojavljuju se u svim godišnjim dobima, ali češće u ljetnom dijelu godine. Nevere su obilježene žestokim i opasnim udarima vjetra (do 15 – 20 cv), te obično jakom kišom, sijevanjem i grmljavinom, te padom temeperature.

     

    Predznaci pogoršanja vremena:

    – pad atmosferskog tlaka

    – pojave izrazito visoke plime

    – izostanak maestrala ljeti ili ako maestral prestane puhati prije vremena

    – mjesec blijede boje i vijenac oko njega predsakzuje promjenu vremena

    – crvenilo neba ili pojave duge rano ujutro najavljuje skoru kišu

    – jak vjetar ujutro pri vedrom vremenu

    – zimski maestral često je nagovještaj juga i kiše

    – skretanje bure za vedra vremena na E, a pogotovo na SE smjer

    – sivi zid oblaka na zapadu, osobito predvečer

    – ako je Sunce prije zalaska blijedožute boje

    – vijenac oko Sunca ili Mjeseca uz, istovremeno puhanje vlažnog vjetra

    – stalni niski tlak pri ružnom vremenu znaci da će ono potrajati

     

    Predznaci za poboljšanje vremena:

    – postupan porast tlaka (posebice iznad 1012 hPa)

    – pojava vedrine pri naoblačenom nebu na W dijelu obzora

    – načelno vrijedi: vjetar nakon kiše donosi lijepo vrijeme

    – pojave crvenila, nakon zalaska Sunca, na naoblačenom nebu

     

    Predznaci za nastavak lijepog vremena:

    – maestral danju a burin u svitanje

    – izrazito nizak vodostaj (oseka), te vedrina neba uz tišinu

    – ukoliko je za vedra vremena, zalazak Sunca jasan, te suton lijepih boja (nebesko crvenilo)

    – ukoliko se visoki tlak ne mjenja ili ako ne raste

    – dok puše bura nema pogoršanja vremena

Ažurirano 7. siječnja 2015 — 20:31

Autor

marjan

Sportsko Nauticka Ribolovna Udruga Marjan Split je neprofitabilna udruga građana udruženih sa ciljem promicanja nautike i ribolova, kroz sport i rekreaciju. Osnovana 30.10.1980g. kao društvo tj.S.N.R.D.Marjan. Upis u Hrvatski registar je izvršen dana 18 rujna 1998g. pod registarskim brojem 17000328.
S.N.R.U. Marjan © 2015 Frontier Theme